20. veljača 2016.

Najprivlačniji poticaji za vaš biznis

Poduzetnici koji su preživjeli posljednjih osam godina krize, oni koji su još na nogama (bez obzira pridržavaju li se za nešto da ne padnu) žele promjene – korjenite, temeljite, žele da im poslovanje bude jednostavnije. Količina papirologije koja ih guši postala je neizdrživa, ali optimizam je u zraku zbog prilika koje se otvaraju sad kad je uspon ipak na vidiku.

– I dalje su najveći problemi za poduzetnike administrativne prepreke, poboljšanje pristupa financiranju, unapređenje poduzetničke klime. Poznato je da mali poduzetnici trebaju stručne ljude koji imaju različita znanja i vještine jer u malim poduzećima ima manje mogućnosti za specijalizaciju, za razliku od velikih poduzeća koja to nude. Zato je i malim poduzećima teže privući upravo takvu radnu snagu – kaže Anny Brusić, direktorica HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika.

Inicijative poslodavaca Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), kaže Brusić, odmah će predložiti Vladi promjenu načina pristupa inspekcija. Naime, u Hrvatskoj je više od 40 vrsta različitih inspekcija, i to u ovlasti potpuno različitih ministarstava i institucija. HUP želi postići da prvi dolazak inspekcije postane savjetodavan, a tek onda represivan. – Druga inicijativa s kojom ćemo se obratiti ministru poduzetništva, ali i ministru financija, podizanje je praga prihoda za mogućnost plaćanja PDV-a po naplaćenoj fakturi sa sadašnjih tri milijuna kuna na 10 milijuna. Na naše prethodne inicijative na tu temu dobivali smo pomalo lakonski odgovor – neka poduzetnici osnuju nove tvrtke kako bi zadovoljili taj prag od tri milijuna kuna. Smatramo da se tom mjerom donekle počelo uvoditi reda u rokove plaćanja, ali da je obuhvat poduzetnika relativno mali te da je zato potrebno podignuti taj prag, kako bi se omogućilo i ostalim da ne moraju platiti porez na nešto što sami nisu naplatili – ističe Brusić i upozorava i na još jedan golemi problem – broj zakona. Na godinu se izradi više zakona i propisa negoli ima radnih dana. I tu, kaže,  nastaje problem; ako se izrađuju takvom brzinom, jako je upitno tko ih stigne primjenjivati.

Aktualne potpore U trenutku gdje s jedne strane postoji želja i nada da bude bolje, a teška birokracija je druge strane, postavlja se pitanje što očekivati u ovoj godini. Ne samo s aspekta poteza Vlade, nego i institucija koje pomažu poduzetnicima. Osim Hrvatskoj udruzi poslodavaca, poduzetnici se mogu obratiti Hrvatskoj gospodarskoj komori, brojnim startup-inkubatorima, HAMAG-BICRO-u, HBOR-u te Ministarstvu poduzetništva. Svi oni koji se planiraju prijaviti na neki od natječaja, sada im je prilika. – Trenutačno je nekoliko otvorenih natječaja za poduzetnike u ovlasti Ministarstva poduzetništva koje će provoditi HAMAG-BICRO. Riječ je o fondovima EU namijenjenima ponajprije ulaganju u gradnju proizvodnih kapaciteta i nabavu novih tehnologija, gdje je maksimalna potpora do 45 posto investicije, odnosno 15 milijuna kuna. Aktualan je i natječaj za hotele, gdje je potpora do 10 milijuna kuna za male i srednje poduzetnike, a na temelju Zakona o poticanju ulaganja mogu se ostvariti porezne olakšice i potpore za zapošljavanje. U najavi su i natječaji za inovativne startupove, certifikaciju i internacionalizaciju poslovanja u vrijednosti do 1,5 milijuna kuna, tj. do čak 90 posto sufinanciranja. Do ožujka aktualan je i natječaj za prerađivače ribe i marketing, gdje su potpore do milijun eura, a čim se nova vlada uhoda i odobri proračun, očekujemo nove natječaje iz Europskog fonda za ruralni razvoj, ponajprije za primarnu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda. Velik je naglasak na projektima energetske učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije – kaže Dragana Raić, izvršna direktorica Sense Consultinga. Ističe da se već neko vrijeme radi na Strategiji pametne specijalizacije, a nakon objave natječaja poduzetnici će moći prijaviti istraživačko-razvojne projekte na najavljeni natječaj Ministarstva gospodarstva za potpore i do 57 milijuna kuna po projektu. Poduzetnici koji pak pokreću startup ili novi projekt za novac se mogu obratiti HBOR-u, poslovnim anđelima ili fondovima EU. – Vezano uz pristup stranim tržištima i internacionalizaciji poslovanja Hrvatska gospodarska komora (HGK) pokrenula je novu uslugu HGK – Poduzetnik izvoznik – prilagođenu individualnim, konkretnim potrebama i zahtjevima pojedinačnih tvrtki. Riječ je o individualiziranoj, ‘tailor-made’ potpori izvoznicima – članicama HGK u otvaranju novih tržišta i pronalasku novih inopartnera – kažu u HGK, koji poduzetnike i educira. Malo i srednje poduzetništvo, objašnjavaju, ove godine očekuje otvaranje nekoliko natječaja za privlačenje novca iz europskih fondova. Trenutačno su otvorena dva, iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija – jedan za opremanje u malom i srednjem poduzetništvu, a drugi za gradnju i opremanje. Riječ je o kontinuiranim natječajima otvorenima do kraja 2020.– Očekujemo da će nova vlada prihvatiti i programe financirane iz nacionalnih sredstava bilo da je riječ o horizontalnim bilo sektorskim potporama – objašnjavaju iz HGK. Ipak, bankarski krediti ili nepovratni ili dijelom nepovratni poticaji najviše su prisutni oblici financiranja poduzetničkih ideja. Poticaji mogu biti iz nacionalnih izvora ili iz fondova EU. Nacionalni izvori su tijekom više godina poduzetnicima bila dostupni putem Poduzetničkog impulsa. I poticaji iz fondova EU dio su Poduzetničkog impulsa, ali ti se poticaji dobivaju prema znatno složenijoj proceduri. – Dobivanje bankarskog kredita relativno je brže i za veća sredstva, ali su banke, dijelom i zbog krize koja je predugo trajala, manje sklone rizicima, a rizik je svakodnevica poduzetničkog pothvata. Banke traže solventne i stabilne dužnike, s duljom poviješću solidnog poslovanja i jakim instrumentima osiguranja. Poticaji, nepovratni ili dijelom nepovratni, manji su u iznosima, teže je zadovoljiti procedure da ih se dobije, pogotovo ako su to izvori iz fondova EU, ali su nepovratni ili dijelom nepovratni, pa je samim time to i jeftiniji novac – kaže Brusić.

Alternativni oblici Već se godinama, dodaje Brusić, naglašava činjenica da u Hrvatskoj postoji nedovoljno alternativnih oblika financiranja. Treba znati da oni nikad neće biti namijenjeni glavnini poduzetnika, nego nekim specifičnim grupama, ali unatoč tome poželjno ih je imati više. Primjerice, u Hrvatskoj postoje poslovni anđeli, ali premalo ih je. Poslovni anđeli prikupljaju sredstva uglavnom od privatnih investitora, pa i njihova ulaganja imaju određene limite, uglavnom od nekoliko stotina tisuća kuna i uglavnom mogu biti dobar izvor financiranja za poduzetnike u fazi osnivanja.– Bude li sve prema našem planu, startupovi u Hrvatskoj imat će najbolje uvjete za uspjeh u cijeloj regiji, štoviše, među najboljima u Europi. Startupovi u vrlo ranoj fazi moći će računati na iznimno kvalitetnu edukaciju za simboličnu cijenu, pozornost desetaka akceleratora te financiranje do 40 tisuća eura, što je za tako ranu fazu iznimno visoka investicija – ističe Hrvoje Prpić, poduzetnik i poslovni anđeo. Ističe da je danas najbolje da se startupovi pridruže raznim akceleratorskim programima (ZIP u Zagrebu, ABC akcelerator u Ljubljani ili raznim drugim akceleratorima u Europi), gdje ih tijekom programa snimaju razni VC fondovi i poslovni anđeli. Prpićev kolega anđeo Saša Cvetojević ističe da bez obzira na to što još nemaju nikakve naznake kakva će politika nove vlade biti prema poduzetništvu, to je i dobro jer poduzetnici su prirodno oslonjeni ponajprije na vlastite snage te im prolazak krize u gospodarstvima koja su naše okružje i trgovinski partneri može samo pogodovati.– Za početak poduzetnici trebaju pregledati sve što nude Ministarstvo poduzetništva, HAMAG BICRO i HBOR. No idealno financiranje je ono putem kupaca, ako imate proizvod koji tržište traži, financiranje postaje mnogo manji problem te se onda možete osloniti i na klasične instrumente poput kredita ili leasinga – kaže Cvetojević