Dražen Oreščanin suvlasnik je i predsjednik Uprave tvrtke Poslovna inteligencija, a odnedavno i novi predsjednik Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera CISEx. Glavni je biznis Poslovne inteligencije analitika, a sad snažno ulazi u brzorastuće područje ‘big date‘. U Hrvatskoj ima 55 zaposlenih, a u podružnicama u Beogradu, Podgorici i Sarajevu još 30 ljudi. Njezin je ukupni prihod lani bio veći od 25 milijuna kuna, a velik dio dolazi iz izvoza. O budućim planovima Poslovna inteligencije i CISEx-a te stanju na tržištu Oreščanin govori za Lider.
• Je li izvoz jedini spas za tu industriju?
- Hrvatsko IT tržište pomalo je čudno jer se 65 posto potrošnje odnosi na državu. Za Poslovnu inteligenciju posebno je to što gotovo uopće ne radimo s državom, a za veći izvoz odlučili smo se iz vrlo jednostavnog razloga - ovo je malena bara s mnogo velikih krokodila. Ovdje se možemo svi tući za neke mrvice ili otići u svijet. Osim toga, većinom je mnogo jednostavnije i lakše raditi sa stranim korisnicima. Prostora za hrvatske tvrtke još je mnogo jer je trenutačno hrvatski izvoz softvera i usluga u ukupnoj svjetskoj IT potrošnji ispod granice statističke pogreške. Problem je hrvatskih tvrtki u tome što su uglavnom vrlo male i nema one koje može uzeti projekt na kojem treba angažirati 100 ili 200 ljudi. Trebamo se koncentrirati na proizvode za specifične niše jer od takve se niše na globalnom tržištu može jako dobro živjeti.
• Dobra je vijest da se takav proizvod može napraviti bez velikih kapitalnih ulaganja, ali loša je da nema dovoljno ljudi koji bi to mogli raditi. Kako riješiti taj problem?
- Velik je problem u Hrvatskoj s obrazovnim sustavom, koji se nikako ne rješava. Već dvije godine zagrebački FER ne popunjava upisnu kvotu. Na godinu imamo osam stotina diplomiranih stručnjaka, od kojih mnogi nakon diplome odmah odu van. Mora se mnogo toga promijeniti da se osigura dovoljan priljev kvalitetnih kadrova. Za svoje posebne poslove morali smo pokrenuti vlastitu BIRD akademiju da bismo dodatno obrazovali stručnjake koji su tek diplomirali.
• Koliko stručnjaka odlazi i je li uvoz radne snage realna opcija?
- Mnogi mladi stručnjaci razmišljaju o odlasku u inozemstvo otići van čim diplomiraju. U posljednjih godinu dana iz tvrtke nam je otišlo i troje ljudi koji su ovdje već ostvarili karijeru i imaju obitelj. Ne samo zbog bolje financijske ponude nego zato što nisu željeli da im djeca žive u ovakvom društvu. Hrvatski su problemi bitni i strukturni, a za državu je golem problem što među sadašnjim iseljenicima prednjače obrazovani u čije smo obrazovanje svi ulagali. Zašto bismo uvozili radnu snagu kad posao jednostavno možemo premjestiti nekamo drugamo? Ne čudim se nikomu tko će sada kada smo u EU sjedište svoje tvrtke prebaciti u Irsku ili na Cipar, a u Hrvatskoj obavljati samo posao za domaće tržište. Također, ako nas jednako kvalitetan čovjek za posao koji radim za švicarskog korisnika stoji upola manje u Sarajevu ili Bukureštu, to ćemo raditi ondje.
>>> Cijeli intervju pročitajte u tiskanom broju Lidera