Nakon pet mjeseci drvljenja po Zakonu o strateškim investicijama Vlada je iznjedrila pet kapitalaca (od kojih se barem dva mučno vrte godinama) koji bi trebali ponijeti budući rast. Bilo bi zgodno da se rast dogodi do kraja mandata.
Negdje duboko u podsvijesti valjda i sama svjesna da državne investicije ne stvaraju čuda - dakle izvoz i radna mjesta - Vlada je ipak odlučila da je od pet kapitalaca tek jedan jedini privatni, proširenje zračne piste na Malome Lošinju. Sve ostale nosi država.
Nema sumnje da se vlast silno (i potpuno pogrešno) trudi ne bi li ekonomski život zemlje podignula s dna. Ali i prva javna/državna lopata trebala bi imati kakvu-takvu ekonomku logiku. Nismo bili picajzle i držali se pravila američkog investitora Warrena Buffetta: ‘Pravilo br. 1: nikada nemoj izgubiti novac; pravilo br. 2: nemoj zaboraviti na pravilo br. 1.’
Dali smo šansu projektima i testirali ih na temelju četiri kriterija: jesu li orijentirani izvozu (jedino izvoznim devizama možemo plaćati dugove), hoće li i koliko angažirati domaćega inputa (kako bi domaće kompanije održali na životu), koliko će, ako će, otvoriti (trajnih!) novih radnih mjesta i jesu li ekološki održivi. I bez detaljnije analize, već na prvu samo privatni projekt istrčava kao najsmisleniji (on je čak dobio ukupnu ocjenu bolju od prosjeka deset najvećih privatnih industrijskih investicija). Za ostale projekte većina stručnjaka nema lijepih riječi.
Svaki od pet projekata bodovali smo sa maksimalnih 25 bodova u navedene četiri kategorije, odnosno s ukupnih maksimalnih 100 bodova.
Najbolje je prošla rekonstrukcija i proširenje piste Zračnog pristaništa Mali Lošinj s ukupnih 75 bodova. Slijedi Zagrebačko pristanište u Luci Rijeka sa 65 bodova, te LNG terminal i regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica, oba sa 63 boda. Na kraju liste, daleko zaostaje Plomin C koji je osvojio ukupno 30 bodova.
Svi projekti, osim Plomina C, maksimalnih 25 bodova postigli su u barem jednoj kategoriji. Za pristanište u Malom Lošinju to je izvoz, za Luku Rijeka i LNG terminal zapošljavanje, dok je projekt u Piškornici maksimalan broj bodova dobio u kategorijama domaćih inputa i ekologije. Plomin C prošao je vrlo slabo, osim u kategoriji domaćih inputa gdje je osvojio 20 bodova.
Prosječna ocjena svih navedenih pet kapitalnih Vladinih projekata je 59 od maksimalno mogućih 100. Za usporedbu, prosječna ocjena 10 najvećih industrijskih ivesticija je 66, a najbolje procijenjena velika privatna investicija dobila je ocjenu 83.
>>>Cijeli tekst, kao i detaljnu tablicu Liderove procjene korisnosti investicija, možete pročitati u novom broju Lidera.