Prošlo je osam mjeseci otkad je Uprava Hrvatske pošte najavila velike promijene ujedinjene u Strategiji razvoja do 2018. U međuvremenu je tržište pismovnih pošiljaka nastavilo padati i tržište je potpuno liberalizirano pa su konkurenciji otvorena vrata za biznis koji je do sada bio pod HP-ovim monopolom. Jedan od prioriteta bilo je optimiranje broja zaposlenika, što je rezultiralo otpuštanjem tisuću njih. O tome hoće li to biti dovoljno za opstanak dugo zanemarivanog sustava razgovarali smo s Alenom Premužakom, predsjednikom Uprave HP-a, ujedno prvim čelnikom Pošte bez ijedne stranačke boje.
• Kakvo je HP-ovo poslovanje devet mjeseci nakon donošenja Strategije? Događaju li se promjene očekivanim tempom?
- Provodimo sve dijelove Strategije. Vratili smo neke velike korisnike i povećali tržišne udjele, što je jedinstven slučaj u praksi EU s obzirom na stanje na tržištu prije liberalizacije. U veljači je lansirana usluga digitalne televizije Evotv, radimo i na drugim novim uslugama, raspisali smo natječaj za projektiranje novoga sortirnog centra, završen je model troškovnog računovodstva i napravljen je velik posao u čišćenju stanja nekretnina kako bi se stavile u funkciju biznisa. Smanjili smo broj zaposlenika s 10.670 na 9660. Dosadašnjim restrukturi-ranjem napravljeno je mnogo i sve promjene koje su iz toga proizašle dobar su temelj za okretanje Pošte prema tržišnom načinu razmišljanja.
• Je li gotovo optimiranje broja zaposlenika ili se mogu očekivati daljnja otpuštanja?
- Jedan od razloga za donošenje te teške odluke bio je stalan pad prihoda od temeljne djela-tnosti, što je, bez iznimke, trend i na globalnom tržištu. Smanjivanje prihoda mora pratiti smanjivanje broja zaposlenih. Taj trošak bio je gotovo 70 posto od ukupnog troška poslovanja. U 2014. taj će trošak biti iznad 110 milijuna kuna manji nego 2012. Nažalost, to još nije dovoljno, trebat će još smanjiti zaposlenike, ovaj put manje. Da to nismo napravili, danas bi bila upitna isplata plaća.
• Neki ekonomski analitičari sumnjičavi su prema modelu restrukturiranja koji primjenjuje HP i tvrde da je privatizacija tvrtke neizbježna.
- Nikad se ne bih usudio reći da neka tvrtka ne radi dobro a da nemam detaljan uvid u poslovanje i sve okolnosti, a i tad bih bio oprezan. Volio bih da ti analitičari dođu na kavu i objasne zbog čega tako misle te da ponude alternativu. Ova uprava vrlo je otvorena za argumentiranu kritiku, tako smo osmišljavali i strategiju. Ne bježimo od odgovornosti, trudimo se odlučivati na vrijeme kako se ne bi dogodilo da zbog oklijevanja izgubimo neku mogućnost koju smo prije mogli odabrati. U Europi je privatizirano vrlo malo nacionalnih operatera, država je uglavnom i dalje većinska vlasnica. Mađarska pošta kupila je crnogorsku poštu. HP je uvršten na popis poduzeća koja nisu strateški interes države, nego za njih postoji mo-gućnost privatizacije. Nije stvar samo u tome hoće li država htjeti ili neće htjeti prodati HP nego i hoće li naći kupca. Poštanski biznis ne nudi velik povrat na kapital, što je jedan od razloga zbog kojih nema velikog interesa ulagača. Niti smo do sada razgovarali o tome niti je tko pokazao interes, to je samo načelna mogućnost.
>>> Cijeli razgovor pročitajte u tiskanom izdanju Lidera