Nizozemac Van den Bosch: Dosad je tehnologija gradovima stvorila više problema nego što ih je riješila

Najpametniji grad u Europi nije grad, nego jedno njemačko selo od četiristo stanovnika. Mnogi europski gradovi žele se zvati pametnima, žele iskoristiti moderne tehnologije i podignuti kvalitetu života na znatno višu razinu nego do sada. No to je iznimno složen proces. Do sada je tehnologija stvorila više urbanih problema nego što ih je riješila, kaže Herman van den Bosch, profesor na Otvorenom sveučilištu Nizozemske i stručnjak za pametni grad. On će biti glavni govornik pete Liderove konferencije ‘Smart Cities‘ koja će se održati na Zagrebačkom velesajmu 9. travnja.

Svaki grad može se nazvati pametnim u nedostatku opće prihvaćenih preduvjeta, navodi Van den Bosch. To se mora odnositi samo na jedan ili više planova, pilot-projekata, eksperimenata ili projekata. Često gradski marketinški odjel preuzima inicijativu. Primjerice, ako je vaš grad uveo pametnu rasvjetu u susjedstvu, nitko neće prigovoriti što se kvalificirate kao pametni.

- Ako me pitate da prosudim može li se neki grad nazvati pametnim, moram istražiti više o njegovim ciljevima i ispitati jesu li uspješno primijenjena tehnologija i podaci za postizanje tih ciljeva, gdje je to moguće, ili je barem na putu da se to učini. Razlika je u odnosu između eksplicitno formuliranih ciljeva politike i dokazane razine tehnološkog poboljšanja. Također, iz tog razloga pametni gradovi nikada neće biti usporedivi i stoga nema smisla ocjenjivati ​​ih, navodi Van den Bosch.

Ulaganje u tehnologiju bez prethodnog usklađivanja s ciljevima urbanog razvoja uvijek će rezultirati gubljenjem javnog novca, upozorava van den Bosch, koji kao najveći rizik navodi zloporabu podataka. Zbog toga gradovi poput Amsterdama i Utrechta te Barcelone razvijaju politiku u kojoj svi podaci koji se prikupljaju u javnom prostoru pripadaju zajednici i otvoreni su neovisno o tome tko ih je prikupio.