Doznake iz inozemstva ove godine rastu prema dvoznamenkastim stopama, a u nekim su bankama čak i udvostručene. A to je čisti ‘keš‘ koji ulazi u Hrvatsku, diže BDP i osobnu potrošnju dijela obitelji koji je ostao u Hrvatskoj. Slično je bilo početkom 70-ih godina prošlog stoljeća kad je iznos doznaka bio kudikamo veći nego cijeli izvoz industrije. To je faza koju treba iskoristiti za, primjerice, uvoz opreme i reindustrijalizaciju, piše Tin Bašić u nosećoj temi novog broja Lidera.
Kriza vlasti: Poduzetnici, pripremite se na novu eru hladnog pogona države!
Pred Hrvatskom su dvije opcije – rekonfigurirana vlada, koja neće moći izgurati ozbiljnije reforme, ili skori izvanredni izbori. U oba slučaja imat ćemo vladu ‘u leru‘, na kakvu su se poduzetnici već naviknuli i bar neće biti izloženi šokovima novih propisa. A za to vrijeme Hrvatska će i dalje sve više zaostajati. Kojih "deset vrućih krumpira" čeka ovu, rekonfiguriranu ili novu vladu, pročitajte u tekstu Ksenije Puškarić.
Hrvatska i Srbija moraju biti pokretači ekonomske suradnje u regiji
Gordana Gelenčer je za novi broj Lidera povela intervju s Draganom Šagovnovićem, generalnim direktorom Ekonomskog instituta Beograd koji, među ostalim, kaže da je "regija zanimljiva ‘jugoslavenskim‘ poduzetnicima, ali ne i velikim inozemnim ulagačima. S druge strane, postoje uspješni primjeri kompanija koje su regiju proširile Rusijom, Bjelorusijom, Ukrajinom, imaju tržišni obuhvat i konkurentski rastu."
BREXIT - Nesuđena Sveučilišna bolnica u Zagrebu postaje Europska agencija za lijekove?
Zajednička inicijativa predstavnika Ministarstva državne imovine i Grada Zagreba za pohvalu je. No unosnu agenciju koja sad ima sjedište u Londonu želi još 20-ak članica EU, koje su u odnosu na Hrvatsku već odmaknule u lobiranju, a Švedska ima ministra bez portfelja zaduženog samo za tu operaciju. Koji su prednosti i nedostaci Hrvatske?
Uskoro hrvatska strategija digitalizacije industrije
Dramatične promjene u logici proizvodnje pogoduju malim državama bez velike industrijske tradicije. Iako imamo neadekvatan obrazovni sustav i nedovoljno brz širokopojasni internet, svaka tvrtka može ući među globalne dobitnike. Ako zna i hoće, piše u temi broja Matilde Bačelić koja je posvećena tekućoj i nezaustavljivoj 4. industrijskoj revoluciji.
Državno, a efikasno I država, kad hoće, može biti vlasnik uspješnih poduzeća
Ključ je dobroga korporativnog upravljanja u profesionalnoj upravi. No takvih je primjera i dalje premalo jer kvalitetni menadžeri nerado prihvaćaju pozicije ovisne o politici. Za njih je važan mandat dulji od mandata vlade… jedan je od zaključaka unutar izvještaja s Liderove konferencije "Državno, a efikasno" koji donose Astrid Elizabeth Pavleković i Ksenija Puškarić.
Branislav Livaić: Strojna obrada Ferometala zapinje zbog nedostatka stručnih radnika
Donosimo i razgovor s Branislavom Livaićem, konzervativnim poduzetnikom koji nije sklon velikim poslovnim rizicima ni pravljenju planova bez pokrića. Stvorio je tvrtku za strojnu obradu i zaštitu metala koja u zagrebačkom predgrađu Veliko Polje danas zapošljava 15 ljudi i u 15 godina koliko postoji nije nikad bila u teškoćama. Raste unatoč tomu što je ostala bez pola milijuna kuna zbog loše naplate.
Zašto propadaju trgovci: Najveće ubilo previše ‘keša‘
Ivica Todorić samo je jedan u nizu vlasnika velikih trgovačkih kompanija koji nisu na vrijeme shvatili da je golema količina ‘keša‘ koja se slijeva u blagajne njegovih dućana samo privid bogatstva, fatamorgana u koju je opasno zagrabiti. Na put od ugljena do mesa i kamiona, uspon i pad cash&carryja vodi vas Manuela Tašler u sjajnom podsjetniku na gambite u carstvima Kutle, Keruma, Fižulića, Gucića, Peveca…
Povezana društva: Čisti međusobni računi jamče dobro poslovanje
Moguće dobrobiti povezivanja tvrtki ili kompanija brojne su – od racionalizacije troškova, povećanja prihoda i dobiti, povećanja novčanih tokova, povećanja tržišnog udjela na postojećem tržištu do lakšeg ulaska na nova tržišta… No složeni organizam te isprepleteni vlasnički udjeli i financijski odnosi za mnoge mogu biti opasna zamka, piše izv. prof. dr. sc. Hrvoje Perčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u ovotjednim Poslovnim znanjima.
Kongresi i eventi - Ekonomija doživljaja nova je vladarica kongresnog turizma
Savršena tehnička opremljenost dvorana, superbrzi internet, izvrstan smještaj i hrana – sve se to podrazumijeva, traži se mnogo više. klasični seminari i predavanja nisu u modi, sve više organizatora nastoji osmisliti tzv. live show, atraktivne događaje na eventu i u slobodno vrijeme, piše Kata Pranić u dubinskom osvrtu na trendove kongresnog turizma.
Navedene i druge poslastice potražite u novom broju tiskanog ili digitalnog Lidera.