Aktualno Poslovna scena Preporučeno

Novi tehnički direktor Oradiana bankarsko odijelo zamijenio dresom startup izazivača

Oradiana
Božidar Pavlović, Foto: Dijapozitiv j.d.o.o.

 

Božidar Pavlović, bivši predsjednik uprave Erste Group Card Processora, nekadašnji direktor IT sektora lokalnog American Expressa, te član uprave tvrtki MBU i Intesa Sanpaolo Card, nedavno je iz korporativnog svijeta skočio u fintech tvrtku Oradian, i to na funkciju CTO-a (tehnološkog direktora).  Ovo je treći slučaj da je u Oradian prešlo jako menadžersko korporativno ime. U posljednje dvije godine su iz velikih organizacija u brzorastući Oradian također prešle i top menadžerice, Kristina Kezele, trenutno voditeljica financija Oradiana, te Mihaela Smadilo, voditeljica ljudskih resursa. ‘Lijepe’ li se menadžeri za viziju osnivača tvrtke ili su velike usporene sustave odlučili jednostavno zamijeniti agilnom organizacijom i multikulturalnim poslovnim okruženjem.

Nekadašnji startup, danas je ozbiljna globalna fintech kompanija čija je misija smanjenje globalnog siromaštva kroz financijsku uključenost najnerazvijenijih zajednica u svijetu. Oradian razvija platformu za financijske institucije koje pružaju svoje financijske usluge za najugroženije dijelove društva, za preko tri milijuna krajnjih korisnika u teško dostupnim dijelovima svijeta. Surađuje sa 75 financijskih institucija u jedanaest zemalja. Sjedište tvrtke je u Zagrebu, a ima podružnice u Lagosu, u Nigeriji te u Manili na Filipinima. 

Imate preko dvadeset godina iskustva u bankarstvu. Zbog čega ste korporativni svijet zamijenili praktički startupom?

Oradianov rad pratim od prvoga dana, zapravo još i prije samog osnutka tvrtke u ulozi savjetnika. Zbog enormnog razvojnog potencijala tvrtki koje poslovanje zasnivaju na cloud tehnologijama vjerovao sam kako ću se Oradianu jednoga dana i pridružiti no taj se korak morao savršeno poklopiti s Oradianovim razvojnim ciklusom i mojim životnim odlukama. Taj se trenutak napokon dogodio krajem prošle godine. Shvatio sam kako mi je tempo odvijanja promjena unutar velikih bankarskih sustava prespor, banke se teško mijenjaju, a pod stalnim su napadom bržih i agilnijih startupa, pa sam odlučio promijeniti ‘dres’ i stati na stranu izazivača. U međuvremenu je Oradian narastao u kompaniju slične veličine posljednjoj organizaciji koju sam vodio, pa se sve nekako dobro poklopilo.

 Što biste istaknuli kao najveće prednosti i mane velikih kompanija u usporedbi sa ‘start-up’ i ‘scale-up’ organizacijama?

Glavna prednost korporacija koju bih istaknuo su ispravno postavljeni i optimizirani poslovni procesi. Kad je jasno kako doći od točke A do točke B, jednostavnije je obavljati posao. U brzorastućim tvrtkama najveći je naglasak na pronalaženju ravnoteže između postavljanja procesa koji donose najbolje rezultate i birokracije koja nastaje iz njihovog postavljanja. S druge strane, brzorastuće tvrtke su puno fleksibilnije, prilagodljivije, lako i brzo mijenjaju prioritete, ovisno o vanjskim tržišnim promjenama, što nije slučaj kod korporacija.

 Vaše je područje stručnosti tehnologija. Na koji način ćete ju primijeniti u Oradianu i zašto baš ta tvrtka?

Istina je da je područje kojim se bavim tehnologija, ali moj je posao zapravo više fokusiran na ljude koji tu tehnologiju razvijaju i primjenjuju. Postoji određeni trenutak u životu inženjera u kojem trebate odlučiti hoćete li završiti kao vrhunski stručnjak u vrlo uskom tehnološkom području ili ćete se opredijeliti za upravljanje ljudima, tehnologijom i procesima, s razumijevanjem kako se i gdje ta tehnologija može optimalno primijeniti. Relativno rano nakon završenog fakulteta shvatio sam da nisam toliko zainteresiran za programiranje i da bih se radije usredotočio na vođenje ljudi, koncentrirajući se na njihove međusobne odnose i procese unutar timova, imajući na umu efikasnost, ali i troškove koji se generiraju. Zaista sam zadivljen Oradianovom misijom i vizijom, kao i društvenim aspektom nedovoljne ponude osnovnih financijskih usluga kojima 1,7 milijardi ljudi u svijetu još nema pristup. S obzirom na moje iskustvo, važno mi je još na neki način doprinijeti društvu, i to na globalnoj razini.

Koji su osnovni preduvjeti za kreiranje efikasnih radnih timova? Postoji li pristup koji postiže najbolje rezultate?

 Nikad neću dopustiti da ljudi s kojima radim idu na posao s grčem u želucu. Nažalost, to se često događa u organizacijama i to je ono što uništava entuzijazam i dovodi do neefikasnosti, frustracije i stresa. Tehnologija će uvijek funkcionirati, na ovaj ili onaj način. Sve se svodi na to da postignete zdravo i poticajno radno okruženje, a to ponajviše ovisi o karakteru lidera i o tome kakav obrazac ponašanja propagiraju on i njegov upravljački tim. Ključno je zadobiti poštovanje svog tima, a to se jedino može učiniti ispunjavanjem svojih obećanja. Ne mogu bolje od njih pisati programski kod ili osmisliti mrežnu arhitekturu, ali ono što sigurno mogu jest izboriti se da njima smanjim prepreke i probleme u poslu. Trebate svom timu pokazati da doista iskreno cijenite ono što rade i pokazati zahvalnost. Vaš tim trebao bi shvatiti da je nezamjenjiv dio nečeg još većeg, neke šire slike. Ako to ispravno radite, možete otvoriti ljude novim iskustvima, razvijati ih u poslovnom smjeru i proširiti njihova znanja, ali i vidike.

U Oradianu radi preko 20 nacionalnosti. Kako upravljati s toliko različitih kulturnih obrazaca?

U takvom  okruženju zaista možete puno naučiti o drukčijim načinima rada i pristupima nekom problemu. Radna atmosfera u kojoj je mnoštvo različitih nacionalnosti i kultura utječe na brže pronalaženje kreativnih rješenja. Multikulturalnost nam neizmjerno pomaže u obavljanju svakodnevnog posla jer nas uči međusobnom uvažavanju i slušanju, i mislim da je to jedna od najvećih prednosti Oradiana. Naše teme razgovora uglavnom su okrenute prema izgradnji bolje budućnosti za naše klijente kroz inovacije u tehnologiji, nove metode rada unutar agilnog okvira i brzi razvoj fintecha. Po tome se naše radno okruženje znatno razlikuje od drugih kompanija u Hrvatskoj. Pomažu i naše ‘slobodne’ aktivnosti, poput redovnih ‘večeri loših filmova’ ili zajedničkog odlaska na karaoke.

Što bi ljudi koji žele ući u fintech industriju trebali znati?

Moraju biti spremni stalno učiti, bez obzira na svoje trenutno znanje i iskustvo, jer se fintech i sama tehnologija vrlo brzo razvijaju. Treba se usredotočiti na sam put do cilja, a ne na cilj (gdje želiš biti za tri do pet godina). Trenutno čitam knjigu ‘21 lekcija za 21. stoljeće’ Yuvala Noaha Hararija, koja govori o današnjem vremenu usred tehnološke revolucije, kao i o suštini samog rada i njegovoj mogućoj budućnosti. Posao kakvog danas znamo silno će se promijeniti, a kako bismo se tome prilagodili, moramo biti spremni neprestano mijenjati sami sebe i to je taj put o kojem govorim. Nitko nema ni najblažeg pojma o tome gdje će biti i što će raditi za pet godina!

Komentari