13. veljača 2013.

Nužno restrukturiranje Zagrebačkog holdinga

Zagrebački holding treba restrukturirati, osloboditi pratećih djelatnosti i profilirati kao trgovačko društvo koje se bavi komunalnom djelatnošću, smatraju Anto Bajo i Marko Primorac koji u najnovijem Newsletteru Instituta za javne financije (IJF) analiziraju financijsku poziciju najvećeg poduzeća u vlasništvu lokalnih jedinica u Hrvatskoj.

Zagrebački je holding osnovan početkom 2007. godine prijenosom poslovnih udjela i dionica 22 trgovačka društva s grada Zagreba na trgovačko društvo Gradsko komunalno gospodarstvo d.o.o.

U 2012. trgovačko društvo obuhvaća 18 podružnica, a u vlasništvu ima i sedam trgovačkih društava i ustanova koje zajedno čine grupu Zagrebački holding.

Djelatnosti Holdinga načelno su grupirane u tri poslovna područja - komunalne, prometne i tržišne djelatnosti.

U njima je zaposleno više od 12 tisuća djelatnika, a zajedno s Direkcijom Holding broji oko 13 tisuća zaposlenih.

Autori u detaljnoj analizi zamjećuju kako prihodi poslovanja Holding pokrivaju rashode poslovanja, ali upozoravaju na nerazborito zaduživanje i slabo upravljanje financijama.

U 2010. prihodi poslovanja se smanjuju, pa Holding ostvaruje gubitak od poslovnih aktivnosti i ukupan neto gubitak. Holding u 2010. i 2011. ostvaruje gubitak od 469, odnosno 334 milijuna kuna zbog visokih financijskih rashoda koji su nastali kao rezultat nerazboritog financijskog upravljanja i visokih troškova zaduživanja, navode Bajo i Primorac.

"Početkom 2006. financijski prihodi veći su od financijskih rashoda, pa je ostvarena dobit iz financijskih aktivnosti. Međutim, do 2011. financijski prihodi smanjeni su 10 posto, a financijski su rashodi rasli četiri puta. Glavni je izvor negativnog financijskog poslovanja nekontrolirani rast financijskih rashoda", ističu autori analize.

Navode kako ukupni financijski rashodi rastu na 499 milijuna kuna u 2011. i to uglavnom zbog rasta rashoda za kamate i negativnih tečajnih razlika, a veliko su financijsko opterećenje i kamate po najmovima (leasingu) koji se odnose na opremu (prijevozna sredstva) i nekretnine (Arena Zagreb).

Ukupne (dugoročne i kratkoročne) financijske obveze Holdinga (krediti, najmovi, financijski najmovi, obveznice i kamate) rastu s 1,5 milijardi u 2006. na 6,7 milijardi kuna u 2011. Tako veliki rast obveza rezultat je izdanja 300 milijuna eura obveznica u 2007. i značajnog rasta kreditnih obveza, navode upozoravajući i na zabrinjavajuću valutnu strukturu obveza (čak 88 posto duga denominirano je u eurima) i nagli rast kratkoročnih kredita.

Financijsko poslovanje Holdinga je slabo, a financijski se položaj u posljednje dvije promatrane godine značajno pogoršava. Financijska pozicija grada Zagreba izložena je visokim rizicima dospijeća financijskih obveza Holdinga. Sredinom 2017. dospijeva glavnica izdanih obveznica (300 milijuna eura), što dodatno usložnjava financijsku poziciju grada i dovoljan je motiv za nužno restrukturiranje Holdinga, upozoravaju Bajo i Primorac.

Smatraju kako je zbog slabih poslovnih rezultata i slabe financijske perspektive nužno redefinirati ulogu Holdinga u pružanju javnih dobara i usluga.

Potrebno je profilirati jasnu misiju i viziju njegova budućeg razvoja, koji bi primarno trebao biti usmjeren na pružanje javnih dobara i usluga.

Potrebno je, nastavljaju, odvojiti tržišne od djelatnosti koje se odnose na pružanje lokalnih javnih dobara i usluga, za koje može biti opravdano davanje potpora iz gradskog proračuna.

-Dio tržišnih djelatnosti nedvojbeno treba privatizirati. Privatizaciju treba dobro pripremiti kako se ne bi obavljala u nepovoljnim tržišnim uvjetima-navode autori koji smatraju i da je, zbog slabog financijskog upravljanja, nužno preispitati unutarnju upravljačku organizaciju Holdinga i utvrditi mogućnosti za njeno poboljšanje.