Izmjenama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Nar. nov. br. 80/08. - 153/13.) od 1. siječnja 2014. godine obrtnici, poljoprivrednici i osobe koje obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja postali su obvezni osiguranici u sustavu osiguranja od rizika nezaposlenosti, kojim se do sada uređivalo osiguranje od nezaposlenosti samo za radnike u radnom odnosu. Jednako kao obvezno mirovinsko i zdravstveno, osiguranje od nezaposlenosti koncipirano je na načelu solidarnosti.
U sustavu osiguranja od rizika nezaposlenosti krug obvezno osiguranih osoba sada obuhvaća i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i prema toj su osnovi obvezno osigurane prema propisima o mirovinskom osiguranju. Najbrojniji među njima su obrtnici i osobe koje obavljaju slobodna zanimanja kao odvjetnici, privatni zdravstveni radnici, umjetnici, novinari, odgajatelji, lektori, prevoditelji, sportaši, čak i osobe koje se bave djelatnošću za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja a obveznici su poreza na dohodak ili poreza na dobit.
Ulaze i poljoprivrednici
Osim obrtnika obvezno su osigurane i osobe koje obavljaju domaću radinost i sporedno zanimanje, osim ako su korisnici mirovine. Čak su i poljoprivrednici uvedeni u sustav obveznog osiguranja od nezaposlenosti, ako su prema osnovi poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit ili ako obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino odnosno glavno zanimanje i upisani su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Obveznim su osiguranjem obuhvaćeni i hrvatski državljani zaposleni u inozemstvu kod stranih poslodavaca ako su mirovinski osigurani u Hrvatskoj. Članovi uprave, izvršni direktori trgovačkih društava i upravitelji zadruga obvezno su osigurani od rizika nezaposlenosti samo ako su prema toj osnovi mirovinski osigurani.Dakle, u Zakon o zapošljavanju ugrađena je poveznica između tog osiguranja i obveznoga mirovinskog osiguranja. Osobe koje su osigurane u mirovinskom sustavu smatraju se i obveznim osiguranicima u sustavu zapošljavanja. Jedina su iznimka osobe koje ostvaruju prihod od iznajmljivanja imovine za koji plaćaju porez na dohodak od samostalne djelatnosti ili porez na dobit. Te su osobe obvezno mirovinski osigurane, ali se ne osiguravaju od rizika nezaposlenosti.
Kada naknada
Uvrštavanje obrtnika, odvjetnika, bilježnika, sportaša, prevoditelja, novinara, poljoprivrednika i drugih samozaposlenih osoba u krug obveznih osiguranika u sustavu zapošljavanja za njih donosi dvije novosti: pravo na novčanu naknadu u slučaju prestanka obavljanja djelatnosti i obvezu plaćanja doprinosa za zapošljavanje.Samozaposlene osobe moći će ostvarivati novčanu naknadu u razdoblju privremene nezaposlenosti ako samostalnu djelatnost prestanu obavljati iz opravdanih razloga. Što se smatra opravdanim razlogom taksativno je određeno u Zakonu. Između ostalog, opravdanim se smatra zatvaranje obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti zbog insolventnosti odnosno nelikvidnosti, stečaja, poslovanja s gubitkom, kad osoba izgubi pravo koristiti se poslovnim prostorom u kojem je obavljala djelatnost, kad izgubi dozvolu za obavljanje djelatnosti ako je takva dozvola uređena posebnim propisom, ako se razboli, ako izgubi ortaka, ako zatvori djelatnost zato što joj je nastala ozbiljna šteta na imovini, ako djelatnost prestane obavljati zbog štete na imovini uzrokovane prirodnom katastrofom ili višim silom te u drugim slučajevima za koje sama osoba dokaže da su opravdani razlozi zbog kojih je donijela odluku o prestanku djelatnosti.
Koliki je doprinos
Obrtnik, slobodno zanimanje i poljoprivrednik koji prestane obavljati djelatnost mora se u roku 30 dana prijaviti Zavodu za zapošljavanje i dokazati opravdanost razloga koji su ga potakli na prestanak djelatnosti. Dužina primanja novčane naknade ovisi o razdoblju provedenom u osiguranju od rizika nezaposlenosti. Ovisno o tome može se primati naknada od 90 do 450 dana. Visina novčane naknade samozaposlenim osobama određivat će se od osnovice na koju su plaćali obvezne doprinose. Različito od radnika osiguranih temeljem radnog odnosa, da bi samozaposlena osoba primala novčanu naknadu za nezaposlenost mora biti ispunjen uvjet da je platila dugovani iznos doprinosa za zapošljavanje.Obveza plaćanja doprinosa za zapošljavanje bit će uređena provedbenim propisima o doprinosima za obvezna osiguranja. Doprinos za zapošljavanje plaća se prema stopi od 1,7 posto na propisanu osnovicu. Za obrtnike obveznike poreza na dohodak, novinare i fotografe ta će obveza značiti povećanje financijskih izdataka za 87,75 kn na mjesec, za obrtnike paušaliste za 54 kn na mjesec, a obrtnike obveznike poreza na dobit i za slobodna zanimanja za 148,50 kn na mjesec.
dr. sc. Marija ZuberRačunovodstvo i financije, savjetnica-urednicae-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.