04. srpanj 2013.

Od 1. srpnja skuplje usluge privatnih škola, poliklinika, domova

Od 1. srpnja 2013. zbog primjene novog Zakona o PDV-u i novog Pravilnika o PDV-u (Nar. nov., br. 79/13.) povećat će se broj obveznika PDV-a, iako je i prema novom Zakonu vrijednost godišnjih isporuka kao kriterij obveznog ulaska u sustav PDV-a ostala neizmijenjena i iznosi 230.000 kuna.

Novim je Zakonom izmijenjen porezni status ustanova u kulturi i samostalnih umjetnika. Prema prijašnjim propisima o PDV-u, oni su mogli izabrati između ulaska u sustav PDV-a i poreznog oslobođenja, a novi Zakon više im ne dopušta pravo izbora. Ustanove u kulturi od 1. srpnja 2013. više nisu obveznici PDV-a, čak i ako bi im odgovaralo da ostanu u sustavu PDV-a. Nasuprot tomu, samostalni umjetnici koji su 2012. ostvarili isporuke u vrijednosti većoj od 230.000 kuna od 1. srpnja 2013. postaju obveznici PDV-a. Prema novom Zakonu, njihove su isporuke oporezive ako su upisani u registar poreznih obveznika. Za obvezan upis u registar obveznika PDV-a kao kriterij godišnjih isporuka uzima se bruto ostvareni honorar, što je važno za umjetnike koji prema propisima o oporezivanju dohotka ne vode poslovne knjige, nego porez na dohodak plaćaju kao porez po odbitku. Ako im je bruto honorar 2012. bio veći od 230.000 kuna, moraju se do 15. srpnja 2013. prijaviti u registar obveznika PDV-a i u odnosu na isporuke koje obavljaju nastavno od 1. srpnja 2013. ponašati se kao obveznici PDV-a.

Poliklinike, škole, domovi... Najveće iznenađenje novog Zakona i Pravilnika o PDV-u odnosi se na privatne ustanove koje obavljaju zdravstvenu djelatnost (privatne poliklinike), ustanove koje pružaju usluge obrazovanja (privatne gimnazije, privatna visoka učilišta) i usluge povezane sa socijalnom skrbi (privatne ustanove za starije i nemoćne). Naime, posebni propisi koji uređuju osnivanje i rad tih djelatnosti omogućuju njihovo obavljanje i u sklopu privatnih ustanova kojima su osnivači fizičke i pravne osobe. Tako Zakon o zdravstvenoj zaštiti taksativno određuje koje oblike zdravstvene zaštite mogu obavljati zdravstvene ustanove kojima su osnivači fizičke osobe i pravne osobe u privatnom vlasništvu. U brojnim se zdravstvenim ustanovama koje imaju ugovorni odnos s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje obavljaju usluge koje za pacijente plaća HZZO. Isto tako, propisi koji uređuju sustav obrazovanja u Hrvatskoj omogućavaju privatnim ustanovama obavljanje tih djelatnosti, pri čemu privatne obrazovne ustanove naplaćuju školarinu od korisnika, ali rade prema verificiranim programima i uz prethodno pribavljenu dopusnicu Ministarstva obrazovanja. Identično je s privatnim ustanovama socijalne skrbi. I one mogu obavljati djelatnost pod strogom paskom mjerodavnog ministarstva i uz uvjete uređene posebnim propisima.

Koji porez plaćaju Zakon o ustanovama regulira osnivanje ustanova od strane fizičkih osoba i pritom izrijekom određuje da se ustanove ne osnivaju radi ostvarivanja dobiti. Stoga Zakon o ustanovama i određuje da cilj rada ustanove nije i ne može biti ostvarivanje dobiti, a ako se dobit ipak ostvari, zabranjuje isplatu dobiti osnivačima i obvezuje ih da ostvarenu dobit iskoriste za unaprjeđenje i razvoj djelatnosti. Unatoč tako strogom određenju iz Zakona o ustanovama, sve privatne ustanove u Hrvatskoj obveznici su poreza na dobit. Zakon o ustanovama zabranjuje isplatu dobiti osnivačima, a porezni propis obvezuje privatne ustanove da plaćaju porez na dobit. 

U privatnim se ustanovama knjigovodstvo vodi prema propisima koji uređuju vođenje poslovnih knjiga trgovačkih društava - one podnose prijavu poreza na dobit i plaćaju porez na dobit. Porezna uprava je i od privatnih ustanova tražila da dostave odgovarajuće izvještaje o isplaćenoj dobiti (obrazac ID-a, obrazac DU), čime je prešutno priznavala da osnivači privatnih ustanova sebi isplaćuju ostvarenu dobit. Osnivači privatnih ustanova vodili su se time da plaćanjem poreza na dobit, a od 1. ožujka 2013. još i plaćanjem poreza na dohodak od kapitala na dobit koju isplaćuju, udovoljavaju postojećim zakonskim propisima.

Pravilnik je jači Stupanjem na snagu novih propisa o PDV-u horizontalna neusklađenost propisa koji uređuju ustrojstvo ustanova i dosadašnje porezne prakse mogla bi rezultirati neželjenim posljedicama. Naime, čl. 39. Zakona o PDV-u određeno je da su isporuke usluga liječenja, isporuke usluga obrazovanja te usluga socijalne skrbi oslobođene PDV-a ako se pružaju u sklopu ustanova osnovanih prema posebnim propisima, uz uvjet da te ustanove ne ostvaruju dobit, a ako je ipak ostvare, da se dobit ne isplaćuje, nego da se iskoristi za obavljanje djelatnosti. Taj je porezni zahtjev detaljnije objašnjen čl. 64. Pravilnika o PDV-u, izričitim određenjem prema kojem ustanove koje su obveznici poreza na dobit ne mogu iskoristiti oslobođenje iz čl. 39. Zakona o PDV-u. S obzirom na to da su sve, baš sve privatne ustanove obveznici poreza na dobit, proizlazi da sve one od 1. srpnja 2013. postaju obveznici PDV-a i da su dužne na isporuke liječenja, obrazovanja, smještaja u domove i dr. zaračunavati 25 posto PDV-a. Budući da je pravilnik jači od zakona, to će neizbježno utjecati na poskupljenje njihovih usluga.

piše dr. sc. Marija Zuberurednica-savjetnica Računovodstva i financija


Notice: Undefined variable: module in /var/www/lider.media/web/templates/site/html/mod_custom/LinkerWidget.php on line 14