Sabor je 4. prosinca ove godine usvojio izmjene Zakona o porezu na dohodak u kojima je Vlada kao predlagač izmjena u ovome trenutku odustala od uvođenja obveze podnošenja godišnje porezne prijave za primitke od drugog dohotka.
U obrazloženje amandmana kojim se odustaje od prvotnog prijedloga navedena je namjera zakonodavca da tijekom 2014. godine pomnije analizira primitke koje fizičke osobe ostvaruju prema različitim osnovama, o čemu će porezna administracija imati precizne podatke tek od 2014., nakon uvođenja novoga jedinstvenog obrasca na kojem će se prikupljati podaci o svim primicima koje fizičke osobe ostvaruju iz različitih izvora.U sjeni polemike o učincima uvođenja obveze podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak za primitke od drugog dohotka, čime bi se povećanim poreznim obvezama zahvatili primici osoba koje uz plaću ostvaruju i dodatnu zaradu, ostale su promjene koje se odnose na novosti u oporezivanju dohotka od kapitala. Na temelju usvojenih izmjena, dohotkom od kapitala više se neće oporezivati primici u naravi koje radnici ostvaruju kao udio u dobiti putem dodjele vlastitih dionica trgovačkog društva ili davanjem prava na opcijsku kupnju tih dionica. Radnicima će se takvi primici oporezivati porezom na dohodak od nesamostalnog rada, tj. jednako kao plaća koju ostvaruju u novcu.
Što se sve plaća Primici prema osnovi dohotka od nesamostalnog rada podliježu plaćanju doprinosa iz plaće i na plaću, a porez na dohodak obračunava se kumulativno za sve primitke ostvarene u novcu i u naravi tijekom istog mjeseca. To praktično znači da osim 35,2 posto doprinosa iz plaće i na plaću (20% doprinosa iz bruto plaće i 15,2% doprinosa na bruto plaću), treba obračunati i platiti porez prema stopama 12%, 25% i 40%, ovisno o iznosu mjesečne porezne osnovice u koju se uključuju ukupni primici od nesamostalnog rada ostvareni u mjesecu u kojem su radniku dodijeljene dionice odnosno u kojem je realizirao pravo iz opcije. U usporedbi s dosadašnjim poreznim opterećenjem primitaka prema osnovi udjela u dobiti ostvarenog dodjelom vlastitih dionica ili dodjelom opcijskog prava na njihovu kupnju, primici radnika bit će znatno više opterećeni obveznim javnim davanjima. Dok se taj primitak radnika oporezivao kao dohodak od kapitala, porez se plaćao prema stopi od 25 posto neovisno o veličini porezne osnovice, a doprinosi se nisu plaćali.
Uvjeti za provedbu Da bi se primijenio taj način oporezivanja, moraju kumulativno biti ispunjeni sljedeći uvjeti: moraju biti donesene odluke o sudjelovanju članova uprave u dobiti dioničkog društva, sudjelovanje u dobiti mora se realizirati u naravi, dodjelom vlastitih dionica društva ili dodjelom prava na kupnju tih dionica (tzv. trezorskih dionica trgovačkog društva) i u trenutku dodjele dionica odnosno u trenutku realizacije prava iz opcije dionice moraju kotirati na uređenom javnom tržištu vrijednosnih papira.
Ako nije ispunjen samo jedan od nabrojanih uvjeta, a najčešće nije ispunjen uvjet da dionice kotiraju na burzi, tada se ni primitak članova uprave ostvaren dodjelom vlastitih dionica neće oporezivati kao dohodak od kapitala, nego kao drugi dohodak. Primici od drugog dohotka oporezuju se stopom poreza od 25 posto na ukupnu poreznu osnovicu, ali podliježu i plaćanju doprinosa iz primitka i doprinosa na primitke od drugog dohotka (doprinosi se plaćaju ukupno prema stopi od 33 posto). Upravo obveza plaćanja doprinosa na primitke od drugog dohotka predstavlja znatno fiskalno opterećenje takvih primitaka. Kad bi članovi uprave k tome još morali i podnositi godišnju poreznu prijavu za primitke od drugog dohotka, za većinu bi to značilo obvezu plaćanja razlike poreza na dohodak između stope od 25 posto prema kojoj su plaćeni predujmovi poreza i najviše porezne stope od 40 posto.
Izuzeti članovi uprave Posljednjom izmjenom Zakona o porezu na dohodak samo su primici koje radnici ostvaruju prema osnovi udjela u dobiti dodjelom vlastitih dionica premješteni iz jedne u drugu vrstu dohotka. Za radnike se takav primitak više ne smatra dohotkom od kapitala, nego dohotkom od nesamostalnog rada, neovisno o tome je li riječ o dionicama koje kotiraju ili o dionicama koje nisu na burzovnim kotacijama. Premještanjem u drugu vrstu dohotka primitak radnika zbog povezanosti propisa o porezu na dohodak i propisa koji uređuju obvezne doprinose automatski se uključuje u osnovicu za obračun i plaćanje doprinosa. Fiskalno opterećenje nije veće samo zbog poreza, nego i zbog obveznih doprinosa.
Članovima uprave primitak prema osnovi udjela u dobiti dodjelom vlastitih dionica i dalje se oporezuje kao dohodak od kapitala, stopom od 25 posto i ne podliježe plaćanju doprinosa, ali uz uvjet da se dodjeljuju dionice koje kotiraju na uređenim tržištima.