Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koji je na snazi od 1. listopada 2012. uređuje rokove ispunjavanja novčanih obveza između poduzetnika i posljedice zakašnjavanja u njihovu ispunjavanju te postupak predstečajne nagodbe nad trgovačkim društvom, odnosno nad imovinom obrtnika koji je postao nelikvidan ili insolventan.
Uvodi nove institute, a za neke koji su se i do sada primjenjivali uvodi drukčija porezna pravila.
Jednokratna naknada Jedna od novinosti jest naknada za zakašnjenje u plaćanju na koju vjerovnik ima pravo u paušalnom iznosu 300 kuna po svakoj novčanoj obvezi. Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze dužan je vjerovniku platiti jednokratnu naknadu od 300 kuna, čak i kad ga vjerovnik na to ne pozove. Jednokratna naknada ne isključuje i ne umanjuje pravo vjerovnika na zatezne kamate ni na možebitnu naknadu štete zbog dužnikova zakašnjenja. Novouvedena jednokratna naknada nije oporeziva PDV-om. Naime, porezom na dodanu vrijednost oporezuju se isporuke dobara i usluga uz naknadu, a u ovom slučaju nema obavljenih isporuka, nego samo plaćanje naknade u paušalnom iznosu. Ako vjerovnik ispostavlja račun za tu naknadu, na računu treba navesti članak propisa iz kojeg proizlazi da prema odnosnom računu nema obvezu zaračunavanja PDV-a. Konkretno, treba se pozvati na čl. 25. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, jednako kao i u slučaju kad se ispostavlja račun za zatezne kamate ili naknadu štete zbog raskida ugovora.Naknada za zakašnjenje jest za dužnika porezno priznati rashod koji će mu umanjiti osnovicu za oporezivanje porezom na dobit, a za vjerovnika je to financijski prihod koji mu uvećava poslovni rezultat. Ukratko, novouvedena jednokratna naknada u poreznom smislu ima jednak učinak kao zatezne kamate ili naknada štete.
PDV i pretporez Zakon uvodi obvezu za poduzetnika kod kojeg je nastala nelikvidnost i poduzetnika koji je postao insolventan da sâm pokrene postupak predstečajne nagodbe. Bit provedbe postupka predstečajne nagodbe svodi se na dvoje: da dužnik napravi planove financijskog i operativnog restrukturiranja svojega poslovanja i da se u postupku koji teče prema strogim pravilima vjerovnici nagode s dužnikom i popuštanjem mu olakšaju financijski položaj. Jedan od oblika vjerovnikova popuštanja jest odricanje od dijela potraživanja i produljenje rokova plaćanja dugova zbog kojih je otvoren postupak nagodbe. Vjerovnikovo odricanje od dijela potraživanja ne znači automatski smanjenje obveze za PDV koji je vjerovnik već platio na isporuku obavljenu dužniku. Vjerovnik od dužnika potražuje iznos u kojem je sadržan zaračunani PDV, s time da je vjerovniku PDV već dospio na plaćanje na temelju obavljenih isporuka, odnosno ispostavljenih računa. Dakako, dužnik je na temelju toga ostvario pravo na pretporez. Naknadno smanjenje potraživanja vjerovnika zapravo je smanjenje naknade za obavljene isporuke, stoga vjerovnik ima pravo smanjiti obvezu za PDV samo ako ga dužnik pisano obavijesti da je u istom iznosu ispravio svoje pravo na pretporez. Taj postupak može biti predmet nagodbe i provodi se ispravkom izdanih računa. Dakako, pristane li dužnik ispraviti pravo na pretporez, pogoršava se njegov položaj u odnosu na Poreznu upravu jer mu se smanjuje pravo na pretporez i povećava obveza njoj.
Posljedice sporazuma Smanjenje obveze dužnika u redovitim postupcima u dužnikovu knjigovodstvu povećava prihode. U predstečajnom postupku nije tako. Prema izričitoj odredbi Zakona, posljedica smanjenja dijela potraživanja vjerovnika postignuto u postupku predstečajne nagodbe jest smanjenje obveza u dužnikovim poslovnim knjigama, ali dužnik to smanjenje ne evidentira kao prihod. Dobrovoljno odricanje vjerovnika neće mu za iznose kojih su se vjerovnici odrekli povećati prihod iz poslovanja i utjecati na osnovicu za plaćanje poreza na dobit.Međutim, kod vjerovnika porezni je učinak drugačiji. Odricanje od dijela potraživanja za koje su postigli nagodbu u predstečajnom postupku za njega je porezno priznati rashod poslovanja koji im umanjuje osnovicu za plaćanje poreza na dobit, ali umanjuje i poslovni rezultat u godini u kojoj je zaključena nagodba. Pri tome vjerovnik neće još jedanput umanjiti osnovicu za plaćanje poreza na dobit ako ju je prije umanjio u postupku vrijednosnog usklađivanja potraživanja od kupaca. Isknjiženjem dijela potraživanja iz svojih poslovnih knjiga vjerovnici će učinke predstečajne nagodbe osjetiti u umanjenju svoga poslovnog rezultata. Do odricanja od dijela potraživanja oni su ukupno potraživanje vodili kao nenaplaćeni prihod, a nakon što su se odrekli dijela potraživanja, knjiženjem rashoda umanjuju svoju dobit. Tako će, zapravo, loše poslovanje dužnika s kojim su poslovali izravno utjecati ne samo na njihovu likvidnost nego i na poslovni rezultat.
dr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica, časopis Računovodstvo i financije, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.