Aktualno Poslovna scena Preporučeno Preporuka urednika

Odvjetnik Pribanić: Zatezna kamatna stopa u Hrvatskoj nije bila legalna

Danijel Pribanić
Tin Bašić

Odvjetnik Danijel Pribanić pokrenuo je postupak za utvrđivanje ustavnosti članka Zakona o obveznim odnosima kojim se definira izračun zateznih kamata. Tvrdi da je HNB u jednom trenutku umjetno udvostručio eskontnu stopu, što je bilo temelj za izračun visokih zateznih kamata. Eskontna stopa više nije temelj za izračun, ali zatezne kamate i dalje su visoke.

Zatezna kamatna stopa u Hrvatskoj nije bila legalna, odnosno njezin izračun u počecima nije postavljen kako treba. Tvrdi to odvjetnik Danijel Pribanić, koji je s kolegama prošle godine na Ustavnome sudu pokrenuo postupak za utvrđivanje ustavnosti članka 29. Zakona o obveznim odnosima.

Taj mastodont od zakona, koji ima čak 1165 članaka, u članku 29. propisuje i definira zateznu kamatnu stopu. Pojednostavnjeno rečeno, Zakon kaže da jedne zatezne kamate vrijede u ugovornom odnosu između trgovačkih društava, a druga stopa za sve ostale vrste ugovornih odnosa.

Temelj za izračun zatezne kamatne stope prosječna je kamatna stopa plasiranih kredita tvrtkama (trenutačni prosjek iznosi 3,82 posto) uvećana za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena. Slijedom toga, sadašnji iznos zatezne kamatne stope u prvome slučaju je 8,82 posto, a u drugome 6,82 posto.

Prema podacima Europske komisije, Hrvatska je na petome mjestu prema visini zatezne kamatne stope u Europskoj uniji.

Detaljnije o zateznim kamatama argumentaciji odvjetnika Danijela Pribanića čitajte od srijede u digitalnom, a od četvrtka u tiskanom izdanju Lidera.

Komentari