Aktualno
StoryEditor

Oreščanin: Podaci su pogonsko gorivo 4. industrijske revolucije

09. Svibanj 2018.

Sve je veći broj kompanija koje ovise o podacima, ali još uvijek je mnogo i onih koji to još ne shvaćaju. Osobito kaskamo za korištenjem podataka na kreativne načine. Koje su prednosti i kakva je vrijednost podataka za tvrtke te koliko hrvatske tvrtke ulažu u podatkovnu znanost, u intervjuu otkriva Dražen Oreščanin, direktor Poslovne inteligencije i član Organizacijskog odbora Data Science Economy konferencije koja se održava 17. i 18. svibnja u Zagrebu.

Što je u biti Data Driven organizacija?

Digitalna transformacija poslovanja je već duboko zahvatila cijelu svjetsku ekonomiju, a sve što je digitalno, počiva na podacima. Analizom informacija koje se dobivaju iz podataka, tvrtke mogu bolje razumjeti potrebe i ponašanje korisnika te prilagoditi svoju ponudu proizvoda i usluga stvarnim potrebama pojedinog potrošača. Data Driven organizacija koristi podatke ne samo da razumije svoje korisnike i svoje poslovanje, nego da iz podataka i uz pomoć podataka prepozna ili kreira, te iskoristi nove prilike na tržištu ili čak stvori novo tržište ili nišu.

Koja je uopće vrijednost podataka za tvrtku danas?

Možemo slobodno reći da su podaci pogonsko gorivo četvrte industrijske revolucije, te će njihov značaj i vrijednost iz godine u godinu biti sve veći.

Vrijednost podataka za svaku tvrtku je izuzetno velika, ali još uvijek veliki broj kompanija ne shvaća u potpunosti koliko već sada njihovo poslovanje ovisi o podacima, a pogotovo koliko će ovisiti u bliskoj budućnosti. Možemo slobodno reći da su podaci pogonsko gorivo četvrte industrijske revolucije, te će njihov značaj i vrijednost iz godine u godinu biti sve veći, a fokus na privatnost podataka će također imati sve veću važnost.

Imaju li hrvatske tvrtke danas dobru strategiju za korištenje podataka?

Vrlo mali broj tvrtki u Hrvatskoj se fokusirano bavi korištenjem podataka. Vodeće tvrtke u korištenju podataka su veliki telekomi i banke, koji i imaju najveće i najraznovrsnije izvore podataka. U svijetu ima još nekoliko industrija koje koriste raznovrsne podatke na kreativne načine, a koji u Hrvatskoj nisu uobičajeni zbog nedovoljne zrelosti tržišta. To su prvenstveno vodeće globalne IT tvrtke popust Googlea, društvene mreže poput Facebooka i Twittera, te  e-commerce divovi Amazon i kineski Alibaba. Mnogi veliki gradovi i komunalne tvrtke koriste podatke za bolje upravljanje prometom i napredne usluge za građane, a podatke i analitiku koriste i farmaceutske tvrtke, posebno u području razvoja novih lijekova i kliničkih istraživanja. Maloprodaja i distribucija su također veliki korisnici podataka i analitike.

Koriste li danas poslovni lideri podatke za donošenje poslovnih odluka? Koliko tvrtke u Hrvatskoj imaju razvijen sustav za pristup trenutnim (up-to-date) podacima na temelju kojih donose odluke ili kako bi bili u mogućnosti precizno kreirati poslovna predviđanja?

Uglavnom koriste, ali primarno u Enterprise segmentu, dakle već spomenute velike banke i telekomi, te velike tvrtke poput Atlantic Grupe ili Orbica. Tvrtke srednje veličine uglavnom imaju prilično bazične izvještajne sustave koji uglavnom zadovoljavaju njihove potrebe, koje najčešće nisu velike i složene. Općenito je ulaganje u IT u Hrvatskoj relativno malo u usporedbi s vodećim gospodarstvima, pa tako ni ulaganja u analitičke sustave nisu velika.

Može li sposobnost da izvuku vrijednost iz podataka tvrtkama omogućiti inovativnost i konkurentnost?

Svakako može, najmoćnije korporacije današnjice se baziraju na poslovnim modelima koji se snažno ili u potpunosti oslanjaju na prikupljanje i analizu podataka. Ipak, treba biti realan i naglasiti da su takvim tvrtkama poput Googlea ili Amazona podaci, prikupljanje i korištenje podataka glavni posao, dok su za većinu tvrtki podaci „katalizator“ koji im omogućava postizanje boljih poslovnih rezultata kroz povećanje prihoda ili smanjenje troškova poslovanja.

Nedavna Studija o europskom tržištu pokazuje da se do 2020. godine očekuje ukupna vrijednost ekonomija podataka u EU od 739 milijardi eura, s ukupnim učinkom od 4% na BDP EU. Može li se to odraziti na jaču ulogu značenja digitalne inovacije i višim ukupnim investicijama u ICT sektor koji te inovacije primarno omogućuje?

Hrvatska bi svakako trebala biti puno bolja u povlačenju sredstava iz EU fondova za financiranje inovativnih projekata.

IT sektor ima dvije uloge. Prva uloga je opsluživanje cjelokupne industrije IT rješenjima koja su potrebna za upravljanje poslovanjem, te poboljšanje poslovanja. Druga uloga je osmišljavanje inovativnih rješenja koja mijenjaju našu svakodnevnicu. Iznos ulaganja u istraživanje i razvoj je gotovo uvijek proporcionalan rezultatima koji iz takvih inovativnih procesa proizlaze i nalaze put do tržišta. Hrvatska bi svakako trebala biti puno bolja u povlačenju sredstava iz EU fondova za financiranje inovativnih projekata, jer industrija na žalost uglavnom nema slobodnih i raspoloživih sredstava za takve projekte.

Koje sektore u Hrvatskoj prepoznajete ako one koji najviše ulažu u podatkovnu znanost (Data Science)?

Već spomenute telekome i banke, a svakako treba spomenuti i medije, gdje Styria ima vrlo kvalitetan tim podatkovnih znanstvenika koji rade za cijelu grupu. I digitalne agencije ulažu dosta u područje analitike i podatkovne znanosti. Također, Poslovna inteligencija i druge hrvatske IT tvrtke imaju stručnjake koji se bave i područjem upravljanja i pripreme podataka (data engineering) i podatkovne znanosti (data science), te naše usluge i rješenja koriste tvrtke iz mnogih drugih zemalja Europe i svijeta. Potreba na svjetskom tržištu je velika, a može se reći da su naše usluge u tom području vrlo dobar i kvalitetan izvozni proizvod.

Koji su osnovni preduvjeti da bi tvrtka postala Data Driven organizacija?

Prvi i osnovni preduvjet je da tvrtka razumije da je digitalna transformacija nužnost za opstanak i razvoj na tržištu, za što je naravno potrebno razumijevanje i vizija menadžmenta. Drugi preduvjet je da tvrtka ima i da je spremna u to područje uložiti određena financijska sredstva. Treći preduvjet je da u tvrtki postoji interno znanje koje će omogućiti promjene ili svijest da znanje ne postoji, te da je potrebno angažirati nekoga tko posjeduje znanje. Četvrti preduvjet je postavljanje jasnih i izvedivih ciljeva. Sve ostalo nakon toga je stvar realizacije.

Kolika je potražanja kompanija za stručnjacima, bez obzira traže li zaposlenike sa specifičnim vještinama ili specijalizirane tvrtke za to područje? Premašuje li ponuda potražnju ili je obrnuto?

Potražnja je u cijelom svijetu izuzetno velika i daleko nadmašuje ponudu, a procjena je da će u svijetu u sljedećih nekoliko godina biti oko pet milijuna nepopunjenih radnih mjesta za podatkovne stručnjake. Ono što je bitno istaknuti je da je sve veća potražnja za stručnjacima za upravljanje podacima (engineering) u odnosu na podatkovne znanstvenike (science), zbog sve većih količina i raznovrsnosti podataka koje treba prikupiti i obraditi da bi bili u formatu pogodnom za analizu.

Može li se u Hrvatskoj osoba adekvatno educirati kako bi postala podatkovni znanstvenik (Data Scientist)?

Može! Od ove godine je Visoko učilište Algebra pokrenulo podatkovni smjer diplomskog studija na kojem je upisano petnaestak studenata prve generacije. Studij ima vrlo kvalitetan program i na studiju su angažirani ponajbolji stručni predavači iz Hrvatske u tom području. FER također priprema Data Science smjer, iako već sada postoji dosta uglavnom izbornih kolegija na diplomskom studiju koji su vrlo korisni za stjecanje znanja o podatkovnoj znanosti. Ipak, najbitnije od svega je praktično iskustvo. To je razlog zbog kojeg mi svake godine u Poslovnoj inteligenciji organiziramo BIRD Academy. U tom dvomjesečnom intenzivnom programu svake godine petnaestak odabranih diplomanata s hrvatskih studija prolazi edukaciju s metodologijama i alatima koje koristimo, te se na taj način pripremaju za karijeru konzultanta u Poslovnoj inteligenciji. Akademiju radimo od 2013. godine i polaznici prve generacije su danas već vodeći konzultanti u Poslovnoj inteligenciji koji vode brojne kompleksne projekte za naše korisnike u Europi i USA, a neki od njih su također i predavači na Algebri.

Što donosi ovogodišnja Data Science Economy konferencija i zašto bi trebali sudjelovati?

Ovogodišnja konferencija naglašava taj „data driven“ pristup modernoj ekonomiji i mislim da uspostavlja ravnotežu između data science i data engineering područja, te da je došlo konačno vrijeme da se ta mistika oko pojma podatkovne znanosti ipak razbije. Bit će puno predavanja o slučajevima iz prakse (IoT, Smart City, klinička istraživanja, komunikacije…) i puno inovativnih ideja. Također ćemo imati i dio posvećen edukaciji u tom području. Prvi dan će biti više poslovno orijentiran, a drugi dan će biti tehničke radionice. U svakom slučaju, konferencija je i ove godine centralno mjesto na kojem bi trebao biti svatko koga zanima rad s podacima, a takvih je iz godinu i godinu sve više.

25. travanj 2024 14:18