Od 1. rujna 2014. proširuju se vrste novčanih primitaka fizičkih osoba nad kojima nije dopušteno provesti ovrhu. Tada će na snagu stupiti izmjene i dopune Ovršnog zakona prihvaćene u srpnju 2014. kojima se, među ostalim, dopunjuje čl. 172. i proširuje obuhvat novčanih primitaka koji su zaštićeni od prisilne naplate po zahtjevu ovrhovoditelja.
Kad je riječ o primicima koje poslodavci isplaćuju radnicima, osim dijela plaće zaštićenog od ovrhe koji nije promijenjen, od ovrhe se štite i naknada troškova prijevoza na posao i s njega, naknade troškova službenih putovanja, darovi djeci do 15. godine, potpore za novorođenčad, potpore zbog invalidnosti radnika, potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana te potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, sve do iznosa na koji se ne plaća porez na dohodak.
Do neoporezivog iznosa
Poslodavci ni prije izmjene Ovršnog zakona nad tim primicima nisu provodili prisilnu naplatu radnikovih dugova u korist ovrhovoditelja, ali nisu mogli zaštititi ta primanja od ovrhe nad novčanim sredstvima koju provodi Financijska agencija. Poslodavci koji navedene naknade nisu isplaćivali u gotovu novcu, već su ih doznačivali na radnikov tekući račun, nisu smjeli te iznose usmjeravati na radnikov zaštićeni tekući račun. Sada poslodavci koji od 1. rujna 2014. isplaćuju prijevoz za bilo koji mjesec, naknade troškova po putnim nalozima i potpore radnicima koji su otvorili zaštićeni tekući račun dužni su ih isplaćivati na zaštićeni račun. Za poslodavce koji te primitke isplaćuju u gotovini, što je dopušteno, nema promjena.
Svi su nabrojeni primici zaštićeni od ovrhe samo do visine neoporezivog iznosa propisanog Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak. Tako su naknade troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s njega koje poslodavac isplaćuje radniku zaštićene od ovrhe do visine cijene javnog prijevoza, neovisno o tome koristi li se radnik javnim prijevozom ili na posao dolazi na neki drugi način (npr. vlastitim automobilom, biciklom, pješice i dr.). Neoporezive naknade troškova službenih putovanja obuhvaćaju dnevnice koje se isplaćuju za službena putovanja u zemlji i za putovanja u inozemstvu, troškove smještaja, troškove prijevoza na službenom putu, avionske takse, naknadu za prijevoz prtljage na službenom putovanju, cestarinu, tunelarinu, naknadu za plaćanje parkiranja, dakle sve troškove povezane sa službenim putovanjem na koje je radnik upućen radi obavljanja određenog posla.
Naknade troškova službenih putovanja zaštićene su od ovrhe i u slučaju kad se neoporezivo nadoknađuju osobama koje nisu zaposlenici isplatitelja. To je moguće samo kad je isplatitelj naknade troškova službenih putovanja neprofitna organizacija, i to za dvije skupine osoba: za one koje u neprofitnoj organizaciji ne ostvaruju nikakve primitke i za one koje ostvaruju primitke. Onima koji ne ostvaruju nikakve primitke mogu se neoporezivo nadoknaditi svi troškovi službenih putovanjia i svi su zaštićeni od ovrhe, a onima koji primaju neku naknadu mogu se neoporezivo nadoknaditi samo troškovi prijevoza javnim prijevoznim sredstvima.
Neoporezive potpore koje poslodavci isplaćuju radnicima također su zaštićene od ovrhe. Još i prije izmjene Ovršnog zakona poslodavci su mogli na zaštićeni račun usmjeriti darove djeci radnika do 15 godina starosti djeteta u iznosu do 600 kn po djetetu, jer se na temelju posebnog tumačenja mjerodavnih državnih institucija taj primitak štitio od prisilne naplate radnikovih dugova.
Koliki su zaštićeni primici
Nakon 1. rujna 2014. na zaštićeni račun treba usmjeravati i potporu za novorođeno dijete do 3326 kn po djetetu, potporu za bolovanje dulje od 90 dana u iznosu do 2500 kn godišnje, potporu za invalidnost radnika do 2500 kn godišnje i neoporezive potpore koje se isplaćuju radniku u slučaju smrti člana njegove obitelji odnosno potpore koje se obitelji isplaćuju nakon smrti radnika.
Ako se neki od navedenih primitaka isplaćuje u iznosu koji prelazi propisanu neoporezivu svotu, treba voditi računa da je od ovrhe zaštićen samo neoporezivi dio primitka, ali ne i dio primitka koji je u poreznom smislu izjednačen s plaćom. Naprimjer, ako se radniku isplaćuje potpora za bolovanje dulje od 90 dana u visini proračunske osnovice koja iznosi 3326 kn, kako je inače ugovoreno u brojnim kolektivnim ugovorima javnog sektora, od ovrhe je zaštićeno neoporezivih 2500 kn i taj se iznos doznačuje na zaštićeni tekući račun. Razlika u visini od 826 kn mora se doznačiti na radnikov tekući račun koji nije zaštićen od prisilne naplate.
Proširenje obuhvata primitaka koji su zaštićeni od ovrhe ne uključuje terenski dodatak, naknadu za odvojeni život od obitelji ni otpremnine za prestanak radnog odnosa. Na tim se primicima ne provodi ovrha nad plaćom, ali ih neovisno o iznosu i dalje nije dopušteno uplatiti na radnikov zaštićeni tekući račun.