Samo je prošle godine krema hrvatskoga gospodarstva izgubila čak 651 milijun eura izvoza. U nimalo blistavoj 2010. 500 najboljih izvezlo je robe i usluga vrijednih 6,1 milijardu eura, a lani je ta brojka pala na manje od 5,5 milijardi.
Svaka tvrtka iz Top 500 lani je izvezla u prosjeku 1,3 milijuna eura manje nego godinu prije. Taj podatak s popisa najvećih stvaratelja nove vrijednosti, koji je za Lider pripremio Bisnodeov portal Poslovna.hr, nije više samo zvono za uzbunu, to je pokazatelj zrele faze najdublje gospodarske drame kakva se ne pamti još od nestašica u socijalizmu: nafte (sjećate li se vožnje na par-nepar?), kave, WC-papira... Ova drama (još) nema takve posljedice. Linićevo proračunsko ekvilibriranje zasad drži hrvatski kreditni rejting iznad ‘junka’ pa će novi krediti pokriti nove dubioze.
Međutim, ponajbolje se tvrtke - a Hrvatska doista nema boljih od tih 500 najboljih - poput ježa zatvaraju na domaće tržište i grčevitim ‘bunkerom’ brane svoj ‘kazneni prostor’. Zatvaranje ‘igre’ normalno je kad smo iz dana u dan sve nekonkurentniji. Još se nekako drže bankari i telekomi, naftaše izvlači rast cijena, ali industrijska proizvodnja u slobodnom je padu, upravo kao i potrošnja. Iz začaranog kruga (manje izvozimo, manje proizvodimo, a zato i manje trošimo) ne možemo izaći pukim deklaracijama - ni zaboravljenim Programom gospodarskog oporavka Jadranke Kosor, ni jednako neaktualnim Planom 21 Milanovićeve koalicije, ni Karamarkovim neuvjerljivim tvrdnjama da ima gospodarski program.
Doduše, državni projekti iz ladice Radimira Čačića bit će dobrodošla kočnica, ali teško će sami po sebi potaknuti preokret. Većina domaćih poduzetnika vjerojatno će s Čačićem napraviti dobar posao iako je izgledno da će najveći dio državnoga energetskog i infrastrukturnog kolača opet pokupiti stranci sa svojim novcem, znanjem i snagom diplomatskih argumenata. I mrvice sa Čačićeva investicijskog stola za domaće gospodarstvo bit će dobrodošle za preživljavanje, ali ostat će na razini jednokratnog ‘poguranca’. Nakon što poprave fasade, poduzetnici će ostati jednako nekonkurentni kao i dosad.
Logično. Jer, sve će manje zaposlenih, sa sve manje proizvodnje, i dalje morati servisirati glomazan i skup državni aparat. Birokratska hobotnica osjetila je opasnost. Kao i obično, lobi državnih činovnika najprije je u prve borbene redove isturio specijalne odrede prosvjetara i liječnika, za koje svi imamo razumijevanje. Pravi obračun s birokratskom hobotnicom tek bi se trebao dogoditi. Milanović bi u tom srazu unaprijed bio osuđen na gubitak sljedećih parlamentarnih izbora. Ali, jeftinija i učinkovitija država jedini je jamac konkurentnijega gospodarstva. Što je alternativa?
Novi broj Lidera i posebno izdanje s rang-listom 500 najboljih kompanija možete pročitati na iPadu. Aplikaciju s pomoću koje ga možete kupiti skinite OVDJE