Europske direktive o cirkularnoj ekonomiji zasad su u Hrvatskoj uglavnom na razini privlačnih marketinških poruka. No primjeri tvrtki poput Holcima, HEP-a, Tehnixa, Stražaplastike, Regeneracije, Agrokorovih farmi ili solinskog centra za reciklažu hotelskog sapuna pokazuju da to može postati i prava razvojna opcija koja otvara nova radna mjesta, podiže konkurentnost i donosi zaradu
Ideja koja stoji iza revolucionarnoga koncepta ekonomije 21. stoljeća, tj. koncepta kružnog (cirkularnog) gospodarstva, vrlo je jednostavna, ali i vrlo ambiciozna: s linearnog, neodrživog modela ‘uzmi-napravi-konzumiraj-baci‘ u kojem proizvod dostiže kraj svoga životnog ciklusa, prijeći na kružni model ‘uzmi-napravi-popravi-obnavljaj-recikliraj-ponovo upotrijebi‘ i tako produljiti životni vijek proizvoda, stvoriti nove niše, nove poslovne modele i biznise, nova radna mjesta, novi profit te pritom sačuvati okoliš.
Škrlec: Kružna ekonomija može biti pokretač gospodarstva i zapošljavanja
Hrvatska je s novim ministrom zaštite okoliša Slavenom Dobrovićem krenula mijenjati politiku gospodarenja otpadom i unaprjeđivati postojeći sustav, što su bitni preduvjeti kružne ekonomije, ali još je uvijek daleko od kružnoga koncepta (od lokalne samouprave ističu se samo otok Krk i grad Prelog).
O ovoj temi više možete pročitati u novom broju Lidera, a ovdje vam donosimo pet stvari koje trebame znati o kružnom gospodarstvu.
1. Zašto nam je potrebno Kružno gospodarstvo promatra se kao praktično rješenje za krizu resursa planeta. Rezerve ključnih resursa poput rijetkih metala i minerala smanjuju se, a troškovi eksploatacije rastu. Sadašnji model linearnoga gospodarstva ‘uzmi, napravi, upotrijebi, baci‘ rezultira sve većim količinama otpada. Čak 90 posto sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji postaje otpad prije nego proizvod napusti tvornicu, a 80 posto proizvoda baca se u prvih šest mjeseci života. To u kombinaciji s rastom geopolitičke napetosti i rizikom opskrbe pridonosi nestabilnim cijenama robe. Kružno gospodarstvo moglo bi stabilizirati neka od tih pitanja odvajajući gospodarski rast od potrošnje resursa.
2. To je više od recikliranja Recikliranje nudi ograničene mogućnosti, s obzirom na to da su procesi recikliranja energetski intenzivni i općenito umanjuju vrijednost materijala. Kružno gospodarstvo ide dalje od recikliranja jer se temelji na obnovljivom industrijskom sustavu okrenutom prema dizajniranju otpada. Reciklaža zahtijeva veći unos energije nego što to zahtijevaju popravak, ponovna upotreba, ponovna proizvodnja, a cilj nije samo dizajnirati proizvod za dulji vijek, nego i smanjiti potrošnju energije.
Održivom ambalažom do smanjenja otpada, povećanja recikliranja i novih zelenih radnih mjesta
3. Donosi uštede i smanjuje štetne emisije Sprečavanjem stvaranja otpada, ekološkim dizajnom, ponovnom upotrebom otpada i sličnim mjerama poduzeća u EU mogla bi ostvariti neto uštedu od 600 milijardi eura, odnosno osam posto godišnjeg prometa, a godišnje bi se emisije stakleničkih plinova ujedno smanjile za dva do četiri posto. Primjerice, u sektorima ponovne upotrebe, ponovne proizvodnje i popravaka, trošak ponovne proizvodnje mobilnih telefona mogao bi biti upola niži kad bi ih bilo lakše rastaviti. Kad bi se prikupilo 95 posto mobilnih telefona, to bi moglo stvoriti uštedu veću od milijarde eura na troškovima materijala u proizvodnji. Prelaskom s recikliranja na tvorničko obnavljanje lakih gospodarskih vozila, koja se već prikupljaju u velikoj mjeri, moglo bi se uštedjeti do 6,4 milijarde eura na godinu na unosu materijala, što odgovara oko 15 posto predviđenih troškova za materijal te 140 milijuna eura na troškovima energije, uz smanjenje emisija stakleničkih plinova od 6,3 milijuna tona.
4. Otvara nove biznise i radna mjesta Nekoliko je niša koje imaju potencijale, gdje svakako ulazi područje obrazovanja, od općeg do specifičnih područja poslovnog obrazovanja. Ekodizajn i ekoinovacije bit će područja velikog potencijala jer treba razviti nove proizvode koji će biti dugotrajniji i lakše popravljivi, a područje novih usluga kojima je osnova ICT pruža dosad neviđene mogućnosti. Što se pak tiče zapošljavanja, računica kaže da 10 tisuća tona otpada bacanjem na odlagališta stvara jedno radno mjesto, reciklažom se stvara 36, a popravkom ili prenamjenom čak 296 radnih mjesta. Riječ je o konceptu koji bi prema procjenama na razini EU do 2030. u sektoru otpada stvorio oko 600 tisuća radnih mjesta. U Hrvatskoj ih možemo otvoriti nekoliko tisuća.
5. Nije provedivo bez podrške vlade i širokog sudjelovanja javnosti Brzo iskorištavanje prilika i rješavanje izazova kružnoga gospodarstva ovisi o širokoj podršci društva. Poticanje kružnoga gospodarstva zahtijeva sveobuhvatnu podršku politike na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini – koordinirani pristup u uvođenju, primjerice, ciljeva u prevenciji stvaranja otpada, poticanju ekodizajna, uvođenju ekoporeza, promoviranju proizvoda koji se lakše prerađuju i sl. Ključno je i uključivanje nevladinih organizacija, poslovnih i potrošačkih organizacija, sindikata, akademskog društva, istraživačkih institucija i drugih dioničara.