Hrvatska bi za dvije do tri godine umjesto iz poljoprivrednog proračuna EU iz svoga mogla isplatiti tvrtkama Salami Aurea, Copadio i Prosciutto Pannonico najmanje 15 milijuna eura koji su im dodijeljeni iz Fonda ruralnog razvoja.
Sve je tri tvrtke osnovalo Žito Marka Pipunića lani 20. studenoga sa sjedištem u Čepinu kod Osijeka i sve su tri tvrtke dobile maksimalna sredstva od po pet milijuna eura iz Mjere 4.2.1. (povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima). No problem je sistemski, kaže za Lider stručnjak za poljoprivredne fondove, i ta bi se brojka mogla popeti na više od dvadeset milijuna eura.Maksimalna potpora iznosi pet milijuna eura za tvrtke koje s još nekim tvrtkama ulaze u zajedničke projekte, a ako samostalno ulaze, onda je maksimalna potpora tri milijuna eura. No pritom, upozorava naš sugovornik, slučajno ili ne, u natječaju za tu mjeru nije zabranjeno da u zajedničkim projektima sudjeluju tvrtke sa svojim tvrtkama kćerima, što su u Žitu iskoristili i, prema svemu sudeći, samo su zbog toga osnovali te tvrtke.No Europska komisija uspostavila je takva pravila igre u kojima stoji da ‘nije dopušteno stvarati umjetne uvjete‘ stavljajući neke tvrtke u bolji položaj. A upravo se to dogodilo s tim natječajem jer naš sugovornik smatra da je država stvorila uvjete u kojima se mogu natjecati tvrtke s kćerima, čime se umanjuju preostala sredstva i tako eliminiraju drugi kandidati. U prilog tome ide i činjenica da je Pipunićevim tvrtkama pripalo 64 posto od ukupno odobrenih sredstava iz Mjere 4.2.1.Sredstva se isplaćuju tek nakon završetka projekata, a utvrdi li EK da se nije igralo prema njegovim pravilima, neće ih isplatiti. U tom će slučaju Pipunićeve tvrtke moći tražiti odštetu od države jer su poštovale sva natječajna pravila. Iz Žita nismo dobili odgovor na naš upit, a u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju naglašavaju da nikoga ne favoriziraju.Posljedice bi mogle biti i veće jer nije isključeno da su osim Žita i neke druge tvrtke iskoristile mogućnost da se prijave za ta sredstva, pa bi u EK mogli odlučiti poništiti natječaj. A onda bi mogle uslijediti tužbe 29 tvrtki kojima je ukupno iz te mjere odobreno 23,5 milijuna eura.