Sve do 21. srpnja ove godine svi podaci koje je porezni obveznik iznosio u poreznom postupku i svi podaci koje porezni obveznik možda nije iznio, a Porezna uprava njima raspolaže, smatrali su se poreznom tajnom.
Od toga su samo dvije iznimke i obje se odnose na PDV, pa tako porezna tajna nije bio podatak o tome je li neka pravna ili fizička osoba upisana u registar obveznika PDV-a, što omogućava svakom zainteresiranom poslovnom subjektu da provjeri ima li pravo na pretporez s ulaznog računa za primljenu nabavku. Također, ne smatraju se poreznom tajnom podaci o poreznim obveznicima koji su davali lažne podatke s ciljem umanjivanja svoje ili tuđe obveze PDV-a, nakon što je takva kružna prijevara utvrđena u provedenom postupku. Obveza čuvanja porezne tajne odnosi se na službenike poreznog tijela, vještake, porezne savjetnike, odvjetnike i druge osobe koje su uključene u porezni postupak. Podaci su se smjeli iznositi samo uz pisani pristanak poreznog obveznika na kojeg se odnose, osim u točno određenim slučajevima za koje se ne traži njegov pristanak.
Kada je sve dostupno
O svim poreznim obveznicima porezno tijelo smije nekim institucijama i u nekim slučajevima dati podatke a da se to ne smatra povredom porezne tajne. Porezno tijelo može jamcu poreznog obveznika omogućiti uvid u podatke koji su važni za odnos između jamca i poreznog obveznika. Obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena ni u slučaju kad porezno tijelo drugom državnom tijelu daje podatke po službenoj dužnosti, a ti su podaci potrebni za ostvarivanje nekih prava pred drugim državnim tijelom ili se daju na temelju zahtjeva stranke u postupku (npr. u postupku ostvarivanja prava na dječji doplatak). Dakako, podaci se mogu iznijeti u prekršajnom i sudskom postupku te u postupku naplate poreznog duga, bilo da idu u korist ili na štetu poreznog obveznika. Ukratko, kad su podaci u interesu suzbijanja porezne evazije, rješavanja sudskih sporova te rasvjetljavanja sumnji u nezakonitost i kriminal, porezne službenike ne obvezuje porezna tajna i podaci se dostavljaju ovlaštenim subjektima.
Lista dužnika
No, dopunama Općega poreznog zakona koje su na snazi od 21. srpnja 2012. Ministarstvu financija omogućeno je da bez pristanka poreznog obveznika na svojim internetskim stranicama objavi podatke o dospjelom i neplaćenom dugu poreznog obveznika. Dugom se smatraju neplaćeni iznosi PDV-a, poreza na dobit, poreza na dohodak i prireza, doprinosa za obvezna osiguranja, posebnog poreza na naftne derivate, duhanske prerađevine, pivo, kavu i bezalkoholna pića, poreza na promet nekretninama i carina, s tim da se u dug ne uključuju obveze dospjele u zadnja tri mjeseca prije objave popisa dužnika. Popis dužnika neće sadržavati podatke o poreznim obveznicima s malim iznosima duga, već samo podatke o pravnim osobama čiji je ukupni dug veći od 300.000 kn, o fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost a dug im je veći od 100.000 kn i o građanima čiji je dug veći od 15.000 kn. U taj se iznos ne uračunava dug za koji je porezno tijelo odobrilo odgodu, obročno plaćanje duga ili reprogramiranje naplate poreznog duga.
Četiri puna na godinu
Porezna uprava podatke o dužnicima objavljivat će četiri puta na godinu, u razmacima od po tri mjeseca. Prva objava je 31. srpnja 2012., zatim 31. listopada, 31. siječnja i 30. travnja svake godine. Popis će sadržavati sljedeće podatke: ime i prezime ili naziv poreznog obveznika, godinu rođenja fizičke osobe, mjesto prebivališta ili boravišta fizičke osobe ili sjedišta pravne osobe, iznos duga prema vrstama poreza i ukupni iznos duga. Svaka fizička i pravna osoba koja dokaže pravni interes može od Porezne uprave zahtijevati da se ti podaci dopune, kako bi se otklonile sumnje o identitetu poreznog dužnika, što bi trebalo osobama koje imaju isto ime i prezime ili druge podatke identične s poreznim dužnikom omogućiti da izbjegnu možda neugodne situacije.
Ako porezni obveznik u javnosti iznese netočne ili nepotpune podatke o svojim poreznim obvezama, Ministarstvo financija više ne mora šutjeti, već može demantirati izneseno i točne podatke objaviti na svojim internetskim stranicama. Objavom poreznih dužnika i javnim demantiranjem netočno iznesenih činjenica od strane poreznih obveznika, Porezna uprava želi potaknuti poduzetnike na odgovornije poslovanje i redovito izvršavanje poreznih obveza, a poslovne subjekte i druge zainteresirane osobe koji s njima posluju informirati o stanju njihovih poreznih obveza. Sve bi to trebalo pridonijeti povećanju poslovnog i poreznog morala u Hrvatskoj.