Deloitteovo istraživanje o porezima u Europi i Hrvatskoj, provedeno tijekom rujna i listopada 2015. u 28 zemalja na uzorku od 800 tvrtki (18 iz Hrvatske), pokazalo je kako čak 89 posto ispitanika u Hrvatskoj ocjenjuje poreznu nesigurnost kod nas većom nego u drugim zemljama Europe, a kao glavni uzročnike nesigurnosti navode česte i retroaktivne izmjene zakona, manjak javno dostupnih uputa te učestale promjene prakse i pravila poreznih vlasti.
Dražen Nimčević iz Deloitteovog Odjela za porezno savjetovanje istaknuo je kako smo prema percepciji anketiranih poduzetnika četvrta porezno najnesigurnija zemlja od svih 28 uključenih. Ispred nas su Francuska i BiH u kojima 100 posto ispitanih smatra da je baš kod njih porezna nesigurnost najveća, a na trećem mjestu je Italija (93 posto). Očekivano, kao zemlje s najstabilnijim poreznim sustavima prednjače Nizozemska (90 posto ispitanika), Švicarska (82 posto ispitanika), Luksemburg (80 posto ispitanika) i Norveška (72 posto ispitanika). Istraživanje jasno pokazuje da nema korelacije između visine poreznih stopa i osjećaja sigurnosti, a jasno se to vidi i na primjeru Hrvatske, gdje ispitanici puno više naglasak stavljaju na transparentnost nego na smanjivanje porezne stope.
- Predvidljivost i sigurnost po pitanju budućnosti poreznog sustava bi se najpozitivnije odrazili na konkurentnost domaćeg gospodarstva prema mišljenju domaćih ispitanika. Pojednostavljivanje sustava nije toliko traženo kao vani, što pokazuje da smo se naučili živjeti s komplikacijama. Hrvati žele smanjenje stope poreza na dohodak, što ne čudi budući da su kod nas te stope dosta visoke, čak i duplo veće od nekih drugih zemalja – kazala je Helena Schmidt, direktorica u Odjelu poreznog savjetovanja u Deloitteu, dodavši kako smanjenje stope poreza na dobit nije visoko na ljestvici prioriteta hrvatskih ispitanika.
Istraživanje je pokazalo da se porezne vlasti europskih zemalja najviše fokusiraju na PDV, porez na dobit te na porez na dohodak, a slično je i kod nas. Nimčević smatra kako je to očekivano jer potrošnja i dohodak čine preko 80 posto proračunskih prihoda pa je stoga teret na te dvije stavke puno veći nego na kapital ili imovinu. Drži kako bi to trebalo mijenjati jer u Hrvatskoj kod većih dohodaka čak 61 posto bruto zarađenog dohotka ide državi, a tek 31 posto radniku. Situacija je nešto bolja kod manjih dohodaka, ali i dalje je porezno opterećenje puno veće nego u zemljama u okruženju. No, puno je lakše poželjeti nego sprovesti takvu promjenu oporezivanja budući da je kapital dosta mobilniji od radnika, što je oslikao i sam Nimčević objašnjavajući primjer velikih IT kompanija koje u odnosu na globalnu zaradu plaćaju vrlo malo poreza, tek 1 do 2 posto, koristeći se raznoraznim makinacijama poput dobro poznatog ‘Double Irish‘ aranžmana. Istaknuo je kako Hrvatska, nažalost, nije zanimljiva velikim investitorima upravo zbog velikog poreznog opterećenja na radnike, a dotaknuo se i važnosti Akcijskog plan OECD-a za rješavanje problema smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti (BEPS).
- Pokazalo se da on ispitanicima iz Hrvatske nije toliko bitan kao njihovim kolegama iz ostalih europskih zemalja pa tako polovica hrvatskih poreznih stručnjaka navodi da on nije osobito važan, a dodatnih 11 posto smatra da uopće nije važan. S druge strane više od polovice ispitanika iz Europe navodi da im je on bitan. Sukladno ovome, čak 89 posto voditelja poreznih odjela u Hrvatskoj još nije započelo s planiranjem odgovora na utjecaj vjerojatnih promjena koje donosi Akcijski plan OECD-a za rješavanje problema smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti, što nije slučaj s ostalim zemljama koje su sudjelovale u istraživanju, gdje ih je 57 posto već započelo s pripremama – zaključio je Nimčević.