U novom broju Lidera možete pročitati i ovo... Godina poreznog rasterećenja – najnovijim prijedlozima Vlada slijedi politiku rasterećenja gospodarstva i stanovništva. (…) Promjenama u sustavu poreza na dohodak rasterećuje se porezne obveznike za 1,2 milijarde kuna. (…) Slanjem u saborsku proceduru novih zakona Hrvatska je ušla u posljednju fazu porezne reforme čije je dovršenje važno za uspostavu cjelovitoga tržišnog okružja te za djelotvorno dovršenje započete privatizacije.
Ovo je bila najava potpune porezne reforme s kraja 1994. koju je, prema njemačkom sufliranju, provodila vlada Nikice Valentića. Ciljevi te porezne reforme i nakon više od dvadeset godina zvuče aktualno. Zašto? Hrvatska je politika u međuvremenu, vođena različitim lobističkim interesima, ekonomskim školama i političkim idejama, izazvala kaos propisa koji su se mijenjali kako vjetar puše i snažnu poreznu presiju koja je destimulirala poduzetništvo.
– Zna se da su najbolji porezi stari porezi. Atraktivnost države za ulaganja i poslovanje procjenjuje se upravo prema stabilnosti i dugoročnoj predvidljivosti poreznog sustava. U Hrvatskoj se porezna pravila često mijenjaju, a porezno opterećenje s godinama je naraslo do razina koje znatno umanjuju konkurentnost tvrtki koje posluju u Hrvatskoj – upozorava Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.
– Porezna reforma iz 90-ih godina završila je uvođenjem trošarina 1994., poreza na dohodak i dobit 1995. i PDV-a 1998. Ti su porezni oblici bili međusobno usklađeni te su činili konzistentan porezni sustav. Cilj tog sustava bilo je oporezivanje potrošnje – kaže Sandra Švaljek, znanstvena savjetnica Ekonomskog instituta Zagreb.
Autori: Tin Bašić i Ksenija Puškarić
Cijeli tekst o ovoj temi možete pročitati u novom broju Lidera.