Poslovna scena
StoryEditor

Poreznu presiju treba smanjiti s 36 posto na 30 posto BDP-a

17. Prosinac 2015.

[gallery columns="5" ids="226176,226177,226178,226179,226180"]

Možete mu svašta prigovoriti, ali dvije stvari nikako ne možete – poput iskusnoga žonglera istodobno je i katastrofičar i lučonoša. Ekonomist staroga kova (što će reć da se nije hranio neoliberalnom ekonomskom teorijom), koji prognozira ekonomsku smrt zemlje već u 2017. ako nastavimo utabanim stazama, upravo je izdao knjigu ‘svijetla’ naslova: ‘Vratimo osmijeh Lijepoj Našoj’.

Knjiga je svojevrsni udžbenik iz kojeg bi se idejno mogla napajati buduća vlast, jer je autor obuhvatio sva bolesna područja ekonomije koja samo što nisu izdahnula. Umjesto strategije razvoja, koja traži više stranica, uigranu ekipu i više mozganja, knjiga bi mogla biti dobar start reformama koje još samo David Copperfield može izbjeći.

• Koje poreze smanjiti? Najveća su opterećenja doprinosi, ako ih taknemo, mirovinski se i zdravstveni sustav raspadaju. – Da nema dotacija iz proračuna oni ionako ne bi opstali. Nema druge opcije osim paketa reformi koje ćemo iznijeti vjerovnicima. Kada istodobno pokrenemo cijeli paket, priča o javnome dugu pada u vodu. Nije problem u rastu javnoga duga nego u nedovoljnome kapacitetu gospodarstva. Luksemburg ima javni dug sedam puta veći od BDP-a i to ih ne brine, jer se zadužuju da bi poticali biznis. Mnogi su uvjereni da bi manji porez na dohodak smanjio proračunske prihode, ali to je sporno, jer ne znamo kolika je uistinu siva ekonomija. Kada bi neoporezivi dio iznosio pet tisuća kuna, nitko ne bi ispod stola primao plaću. Uredio bih i to da recimo oni koji primaju 20 tisuća kuna neto plaće i više, više i participiraju u zdravstvenome doprinosu. Mirovinska reforma treba ići prema socijalnome modelu, a radni tjedan treba smanjiti.

• Već vidim ushićene poslodavce koji pristaju da im zaposlenici rade manje, a ne više. – Ali ako se to kompenzira smanjenjem poreza na dohodak, uvođenjem zaštitne kamate na kapital, prihodi će proračuna u konačnici biti veći, socijalna izdavanja manja, pa će sveukupno opterećenje realnoga sektora biti manje!

• Svejedno mu nedostaje kapital za tehnološku obnovu. Kako kapitalizirati poduzeća u vrijeme, s jedne strane nelikvidnosti, s druge viškova likvidnosti? – Dio je odgovora u prijedlogu da se dvije trećine prirasta kredita usmjeri u gospodarstvo. Tome valja pridodati obvezu države da omogući izvoznicima da terminski prodaju devizna potraživanja, što je zapravo beskamatni robni kredit. Dio nelikvidnosti treba pripisati državi zato što fiskalna filozofija dominira poreznim sustavom. Cijenu takvoga pristupa plaćaju porezni obveznici – porezna je presija sada veća od 36 posto BDP-a! To je neodrživo! Ekonomisti takvo ponašanje nazivaju funkcioniranjem u mekom budžetskom ograničenju. Država jednostavno ispisuje fakture gospodarstvu i građanima. Druga brzorastuća gospodarstva svoja su poduzeća opteretila s manje od 25 posto BDP-a. U iduće četiri godine zato predlažem smanjenje porezne presije na 30 posto BDP-a. Ako to ne učinimo, gospodarstvo će nam i dalje rapidno gubiti konkurentnost.

Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Lidera.

24. travanj 2024 12:38