Korona i biznis
19. ožujak 2015.

Poslodavcu se isplati uzeti radnika na osposobljavanje

Institut stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa uređen je u dva propisa: u Zakonu o radu i Zakonu o poticanju zapošljavanja

Prema Zakonu o radu poslodavci mogu primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa osobu koja bi, da je u radnom odnosu, imala status pripravnika ili vježbenika. To su osobe koje su završile školovanje za rad u zanimanju za koje se prema posebnom propisu kao uvjet obavljanja posla traži stručno iskustvo ili položen stručni ispit (npr. državni i lokalni službenici, zdravstveni radnici, učitelji i nastavnici i dr.).

Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja poslodavac može primiti na stručno osposobljavanje i osobu koja se školovala za zanimanje za koje se ne traži stručni ispit, ako se ta osoba duže od 30 dana vodi u evidenciji Zavoda za zapošljavanje kao nezaposlena i nema više od jedne godine staža u zvanju za koje se obrazovala. Razlika je i u trajanju stručnog osposobljavanja.

Prema Zakonu o radu stručno osposobljavanje može trajati najduže koliko i pripravnički staž u tom zanimanju, a prema Zakonu o poticanju zapošljavanja može trajati čak do 36 mjeseci (za obrtnička zanimanja koja se mogu obavljati kao vezani obrti i za zanimanja za koja je obavljanje poslova uvjetovano članstvom u strukovnim udrugama odnosno komorama). Poslodavac koji primi osobu na stručno osposobljavanje dužan je s tom osobom sklopiti pisani ugovor o osposobljavanju na određeno vrijeme. Osoba primljena na stručno osposobljavanje nema kod poslodavca pravo na plaću ni pravo na naknadu plaće. Ona nije u radnom odnosu, već osoba koja se nakon završenog školovanja stručnom praksom osposobljava za samostalan rad u zanimanju za koje se školovala.

Neoporeziva naknada

No kad je riječ o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, ta je osoba gotovo izjednačena s radnicima u radnom odnosu. Ona ima pravo na mirovinski staž, ima status zdravstvenog osiguranika, ako se razboli, ima pravo na liječenje, ali  nema pravo na naknadu plaće za bolovanje. Poslodavac za nju plaća doprinose na najnižu mjesečnu osnovicu, tako da za 2015. godinu doprinosi iznose 986,92 kn na mjesec (35,5% na osnovicu u visini 2780,05 kn na mjesec, ne plaća doprinos za zapošljavanje). Ako je riječ o osobi koja nema prethodno ostvarenoga mirovinskog staža, ne plaćaju se zdravstveni doprinosi, tako da mjesečna obveza iznosi 556,01 kn.

Ako je poslodavac primio osobu na osposobljavanje preko Zavoda za zapošljavanje, i poslodavac i osoba ostvaruju državne poticaje. Poslodavcu se sufinanciraju obvezni doprinosi za mirovinsko osiguranje koje je dužan platiti za tu osobu, a u određenim slučajevima i doprinos za zdravstveno osiguranje i za zaštitu zdravlja na radu. Doprinosi su oblik državne potpore poslodavcu i poslodavac ih ostvaruje na temelju posebnog ugovora koji sklapa sa Zavodom za zapošljavanje.

Fizička osoba koja se stručno osposobljava od Zavoda za zapošljavanje prima mjesečnu novčanu naknadu u iznosu 2400 kn. Naknada je neoporeziva, a podatke o isplaćenom iznosu iskazuje Zavod i dostavlja ih Poreznoj upravi. Poslodavac koji je primio neku osobu na stručno osposobljavanje nema obvezu isplaćivati joj bilo kakav primitak. Nema obvezu, ali može joj neoporezivo isplaćivati sljedeće naknade: naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom i međumjesnim javnim prijevozom, u visini stvarnih izdataka (ne ako osoba prima takvu naknadu od Zavoda za zapošljavanje), troškove službenih putovanja u zemlji i inozemstvu, uključujući dnevnice za službeni put, troškove prijevoza na službenom putovanju i troškove noćenja, naknadu za upotrebu privatnog automobila u službene svrhe, terenski dodatak u zemlji i terenski dodatak u inozemstvu, pomorski dodatak i naknadu za odvojeni život od obitelji.

Može i honorar

Iznosi nabrojenih neoporezivih naknada i uvjeti za njihovu isplatu u jednakom su iznosu i pod istim uvjetima kao za isplatu tih primitaka zaposlenim radnicima.

Iako nema obvezu, poslodavac kod kojega se osoba stručno osposobljava može isplatiti joj određenu nagradu, bilo povremeno ili kao stalno mjesečno primanje. Takav se primitak oporezuje kao drugi dohodak. Isplatitelj je dužan obračunati mirovinski doprinos iz primitka prema stopi od 20 posto (15% + 5%), zdravstveni doprinos na primitak (15%) te porez na dohodak prema stopi od 25 posto i možebitni prirez. Doprinos za zdravstveno osiguranje plaća se na primitak od drugog dohotka čak i u slučaju kad se drugi dohodak isplaćuje osobi za koju se pri plaćanju doprinosa za obvezno osiguranje prema osnovi stručnog osposobljavanja koristi oslobođenjem od doprinosa na osnovicu.