Konzorcij stranih tvrtki - Pulsat Global Capital, BSH Group, Cyberun ITSS, Cybering Corp US te CBG (Croatian Business Group), ponovno su danas predstavili energetski projekt Krk Energy Hub koji se sastoji od sedam različitih projekata vrijednih 4,7 milijardi eura: LNG terminal, kogeneracijska, ekološki prihvatljiva TE na plin, toplana za toplinsko grijanje grada Rijeke, pokretanje proizvodnje u Dini na Krku i završetak nedovršene proizvodne linije, povezivanje plinovoda sa Slovenijom, BiH i Mađarskom, izgradnja dalekovoda i podvodnih kablova za povezivanje Hrvatske s Italijom te trgovina plinom u Hrvatskoj. Svi ti projekti, naglasili su kanadsko-američki investitori na konferenciji za medije, koriste sinergiju kako bi povećali učinkovitost međusobnim korištenjem plina, struje i industrijske pare.
I, kako se čini prema njihovom nastupu, njihovi bi planovi mogli ozbiljno poremetiti planove tvrtke LNG Hrvatska i generalno projekta koji ta tvrtka vodi. Sigurni su, naime, da će kroz mjeseca dana riješiti pitanje vlasništva zemlje na Krku na kojoj bi trebali graditi svoje projekte i započeti proces uknjiživanja. To je zemljište, podsjetimo, dio stečajne mase Dioki Grupe i u vlasništvu je njenog vjerovnika Hypo banke, koja je svoja potraživanja prebacila u austrijsku državnu tvrtku Heta, a koje hrvatska država još nije otkupila.
-Razvijamo projekte puno prije nego što je to počeo LNG Hrvatska, od 2008., i već tri godine pregovaramo s Hypo bankom o zemljištu. Ne znam kako je LNG Hrvatska može razvijati projekt koji nije na njezinom zemljištu. Mi imamo određena vlasnička prava – naglasio je Branko Šarčanin iz grupacije BSH, dodavši i da je LNG Hrvatska prijavljena institucijama EU.
Pojasnio da je njihov koncept gradnje LNG terminala puno ambiciozniji od onog koji razvija LNG Hrvatska te da je strategija razvoja planirana u tri koraka. Prvi korak uključuje kooperativnu isporuku LNG-a kroz postojeće i raspoložive operatera u 2016./2017., druga plutajući terminal koji će biti pušten u roku od 18 do 24 mjeseca od preuzimanja zemljišta te treći i posljednji korak; gradnja kopnenog LNG terminala kapaciteta od 12 do 25 milijardi kubnih metara plina.
Trenutačno su u procesu pregovora s opskrbljivačima te kupcima plina, a tvrde i da je njihov projekt dobio potporu od EU i SAD-a, za razliku od LNG Hrvatske koja je dobila samo novce od EU za financiranje dokumentaciju vezane uz terminal.
- Energetsko čvorište Krk važan je geopolitički projekt koji repozicionira Hrvatsku kao bitan oslonac diverzifikacije izvora dobave energenata za EU te povećava energetsku sigurnost EU i cijele regije. LNG terminalom valorizira hrvatski prostor na jedna potpuno novi način i osigurava dugoročne izvore prihoda od prerade, transporta i trgovine plinom i električnom energijom, donosi oko 1800 novih radnih mjesta te omogućava obnovu i proširenje Dine. Osim toga, daje se snažan investicijski ciklus od 4,7 milijardi eura, u čemu hrvatske tvrtke mogu sudjelovati prodajom robe, usluge i radova u vrijednosti od oko 1,5 milijardi eura. I sve to u projektu za koji izvore financiranja i rizike snose najvećim dijelom privatni investitori. Očekujemo od hrvatskih sudionika da podrže i lobiraju za svoj interes – istaknuo je i Franjo Luković kao predstavnik hrvatske BSH grupacije, koju čine Končar, Siemens, Pastor, Uljanik, Tehnika, Dalekovod, IVICOM, Energetski institut Hrvoje Požar te Allianz i Zagrebačka banka.
Koncept razvoja kanadsko-američkog projekta, kako je istaknuto, se više oslanja na gotovo zaboravljeni Adria LNG te se planiraju otkup dokumentaciju Adria LNG-a i revidiranje dozvola nakon što uđu u posjed zemljišta. Apeliraju na hrvatsku Vladu da im da podršku. Bili su, naime, na sastanku s ministrom gospodarstva Tomislavom Panenićem, Plinacrom, zatražili su i sastanak i na višim razinama, s premijerom Tihomirom Oreškovićem, ali ga nisu uspjeli dobiti. Također, pozivaju LNG Hrvatsku da im se pridruži jer, kako napominju, država ne može graditi na tuđoj zemlji ili oduzeti zemlju pod izlikom ‘strateškog‘ i kršiti pravila tržišnog natjecanja.