Podaci središnje banke za bankovni sustav krajem srpnja odražavaju već poznate činjenice o smanjenim dohocima građana, nelikvidnosti tvrtki i značajnom padu potražnje za kreditima.
Tako po prvi puta od početka krize bilježimo na godišnjoj razini negativnu stopu i kredita građanima (-2 posto) i poduzećima (-1 posto), dok su ukupni krediti na godišnjoj razini ostvarili rast od tek 2 posto (u usporedbi s krajem 2011. krediti su stagnirali), stoji u novim PBZ tjednim analizama.
Država je od svibnja preuzela kredite brodogradilišta što je umanjilo iznos kredita plasiranih poduzećima te da je krajem srpnja kuna bila jača za 4 posto prema švicarskom franku na godišnjoj razini što je umanjilo iznos kredita plasiranih građanima. No, bez obzira na to, vidljivo je da u slučaju poduzeća trend refinanciranja inozemnih obveza usporava, a novih ulaganja u uvjetima borbe za opstanak zasad nema, dok se kod sektora kućanstva racionalno ponašanje u vidu razduživanja nastavlja, u skladu s visokom nezaposlenošću te padom realnih dohodaka.
Tako se poduzeća i građani zadužuju uglavnom na kraće rokove pa se prema podacima HNB-a krajem ožujka udio kratkoročnih u ukupnim novoodobrenim kreditima (tromjesečni prosjek) popeo nadomak 80 posto, 10-ak postotnih bodova više nego u razdoblju prije krize. To ide u prilog bankama s obzirom na uobičajeno više kamate na kratkoročne plasmane, a ujedno donekle olakšava upravljanje likvidnošću.
Ukupni su depoziti krajem srpnja zabilježili rast od 3 posto na godišnjoj razini (+1 posto u usporedbi s prosincem 2011.), pri čemu su depoziti poduzeća potonuli za 6 posto, a depoziti građana porasli za 5 posto. Nastavak trenda pada depozita poduzeća rezultat je snažnih problema s likvidnošću, povećanog broja otvorenih stečajeva, kao i otplata poreznih dugova, dok se rast depozita građana temelji na sezonskom priljevu u srpnju, tečajnim kretanjima i pripisu kamata na štednju, a manjim dijelom se radi o povećanom priljevu novih depozita (štednje) u sustav.
Ono što je zanimljivo, stoji u PBZ analizama, je da se u ovoj godini bilježe visoke međugodišnje stope rasta kunske štednje (9 do 10 posto) što je rezultat višihkamata na kunska oročenja koje su potaknule građane da povećaju udio domaće valute u štednji, iako u apsolutnim iznosima govorimo o rastu od tek 1,8 milijardi kuna (za usporedbu, devizna štednja stanovništva je u istom razdoblju povećana za 5,4 milijardi kuna). Slab rast novih kredita jedan je od uzroka i ubrzanja rasta udjela loših kredita u bilancama banaka tokom ove godine (‘starenje‘ portfelja), uz dakako oslabljenu sposobnost dužnika da uredno vraćaju dugove zbog prethodno opisanih razloga.
Krajem lipnja udio loših kredita u privatnom sektoru je dosegnuo 15,6 posto, od toga u slučaju poduzeća 22,8 posto, a kod građana 8,9 posto, dok je na razini ukupnogkreditnog portfelja bio nešto niži i iznosio 13,3 posto, 0,9 p.b. više nego krajem 2011.Iz opisanih je kretanja vidljivo da se zbog nepovoljnih trendova u realnom sektoru banke sada nalaze u svojevrsnoj pat-poziciji – s jedne strane profite pritišću loši krediti, a s druge strane nesklonost povećanom izlaganju rizicima (a i slab rast izvora) ne daje prostora za snažnije kreiranje novih izvora profita, kreditiranja u prvom redu. Uz to je i potražnja slaba pa je banke ne uspijevaju potaknuti kamatama koje su niže u odnosu na prethodne godine te se kreću na razinama iz 2008.
Navedeno je rezultiralo 15 posto nižom dobiti sustava u prvih pola godine te do kraja godine analitičari PBZ-a ne očekuju znatnije promjene u bankovnim trendovima. Ocjenjuju da će se godišnji rast kredita i depozita te aktive banaka kretati oko 1 do 2 posto, dok za udio loših kredita procjenjuju da će dosegnuti 14,5 do 15 posot. Za sljedeću godinu su umjereno optimističn(ij)i, u skladu s prognozom o ostvarenju pozitivne realne stope rasta BDP-a.