Sljedeća je godina godina dubokih i radikalnih rezova, otpuštanja, oporavka; tada napokon pokrećemo ozbiljne promjene, strukturalne reforme i svima će krenuti nabolje. A onda je svizac zamotao čokoladu.
Teško je pisati o budućnosti koja vapi za optimizmom, a ne imati ironičnu ili pesimističnu notu. Teško je ignorirati prognoze, brojke, mišljenja koja prstom upiru u još jednu godinu koja ne donosi promjenu. Jer, realnost je, nažalost, samo jedna ‒ život će u izbornoj 2015., kao i u svim izbornim godinama dosad, zamrijeti. Možda će se nastaviti nesretan niz pustih obećanja (ludom radovanja) i kozmetičkih pokušaja, ali to je to. Na kraju krajeva, i proračun za 2015. potvrđuje da ne treba očekivati čuda. Bar ne u ovom trenutku.
Presija ne popušta Naime, iako je za čuda uvijek dobar trenutak, neosporno je mnogo bolji onaj na početku mandata vlade jer tada ima dovoljno vremena i za eventualne ‘greške u koracima‘, što napominje i glavni partner u konzultantskoj tvrtki Sense Consulting Vedran Antoljak. Možda je čak i važnije, kaže, što je na početku mandata i narod spreman za promjene. S druge strane, kraj mandata najnepovoljnije je vrijeme za reforme jer tad već počinje politička kampanja, koja obično ima suprotne ciljeve.‒ Vlada neće započeti strukturalne ili bilo koje ozbiljnije reforme do kraja ovog mandata jer bi ih već provodila da je to uistinu htjela. Posebno ovdje mislim na reforme usmjerene razvoju gospodarstva. Primjerice, u realnosti se nije mnogo toga promijenilo u primjeni poreznih zakona. Posljednjih mjeseci poduzetnici osjećaju još veću presiju ‒ ističe Antoljak.Da je on Vlada, kaže da bi usmjerio svoje aktivnosti na jačanje suradnje između javnog i privatnog sektora na području fondova EU. Primjerice, navodi, umjesto da zaposli 380 stručnjaka za EU u javnoj upravi, taj broj potrebnih stručnjaka osigurao bi iz privatnog sektora gdje već postoje znanja i vještine koje treba Vlada kako bi osigurala višu iskoristivost fondova EU. Smatra da je to izvedivo te mnogo efikasnije i brže nego zapošljavanje i edukacija novozaposlenih u javnu upravu.Antoljak podsjeća da već jako zaostajemo s reformama i prilagodbama koje su potrebne kako bi se u sljedećim godinama mogao ostvariti rast i napredak. Malo je toga napravljeno u optimizaciji javne uprave prema servisu građana ili smanjenju proračunskih rashoda, država je visoko birokratizirana i neefikasna, a visoke administrativne barijere i sporost sudstva gorući su problemi. Stoga će novu/staru vladu štošta dočekati u 2016.‒ Nadam da će to biti prioriteti nove vlade od početka. Hrvatska je zadnja u EU prema mnogim gospodarskim pokazateljima, ali uz dobro pripremljene reforme i njihovu provedbu možemo vrlo brzo skočiti i postati europski tigar, kao što su to prije desetak godina bile Irska i neke skandinavske države. Za to treba imati hrabrosti, biti orijentiran na budućnost i usredotočen na prioritete. Hoće li to nova vlada znati iskoristiti u svoju korist, vidjet ćemo – kaže Antoljak, koji misli da bi bilo korisno pozvati MMF da nas prisili na reforme koje samostalno nismo u stanju ni započeti, a kamoli provesti.Slične reformske korake nabraja Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, ali o MMF-u ima malo drugačije mišljenje. S obzirom na to da naše gospodarstvo nema problema s eksternom likvidnošću te da se približavaju parlamentarni izbori, smatra da angažman s MMF-om nije izgledan u kratkom roku. Također, s obzirom na to da smo članica EU i da se nalazimo u Proceduri prekomjernog deficita, napominje da će eventualni angažman MMF-a vjerojatno biti koordiniran i s Europskom komisijom. ‒ Izborna 2015. je godina u kojoj je teško očekivati dinamiziranje strukturnih reformi te ostvarivanje uštede u javnoj potrošnji. Eventualno intenziviranje reformi i fiskalne konsolidacije moguće je očekivati samo u slučaju pojačanih pritiska od strane institucija EU u sklopu Procedure prekomjernog deficita – misli Šantić.
Rizično gospodarstvo Kada govorimo o potrebnim koracima kreatora gospodarske politike, smatra da fokus primarno mora biti na umanjenju fiskalnih rizika. ‒ Usporavanje (nekontroliranog) rasta javnog duga te promjena u strukturi javne potrošnje preduvjeti su održivoga gospodarskog oporavka. Druga faza djelovanja, nabraja, mora biti usmjerena na poboljšanje investicijske klime uklanjanjem administrativnih barijera, a treća, dugoročnija faza mora biti usmjerena prema jačanju ljudskoga kapitala (ulaganje u obrazovanje) te restrukturiranju gospodarstva prema proizvodnji veće dodane vrijednosti i izvozne orijentiranosti – govori Šantić. Bit će borbeno i u 2016. Poteze u toj godini, kaže Šantić, odredit će prije svega međunarodno okruženje, odnosno duljina trajanja ekspanzivnih nekonvencionalnih mjera monetarnih vlasti u eurozoni. U slučaju špekulacija tržišta o rastu kamatnih stopa, veli da je moguće očekivati potrebu za većom fiskalnom prilagodbom s obzirom na to da kretanje premije rizika sugerira da se Hrvatska percipira kao jedno od rizičnijih gospodarstava EU.
‒ U toj bi godini moglo biti većih promjena u gospodarskoj politici, ponajviše u fiskalnoj godini. Moguća snažnija prilagodba u upravljanju javnim financijama pod pritiskom financijskih tržišta te EK mogla bi rezultirati novim kratkoročnim pritiscima na pad gospodarske aktivnosti. Teško je očekivati veće promjene na tržištu rada – analizira Šantić. Gledati u prošlost nema smisla. Učiti na njoj ima. Ali, kako smo već tisuću puta dijagnosticirali, učimo dosta sporo. Stoga očekivati promjenu nabolje u izbornoj 2015. bilo bi ništa drugo doli naivno.