RWE je osvojio pet posto ukupnog tržišta električne energije, odnosno tog je njemačkog opskrbljivača odabralo 75 tisuća kućanstava te 2500 poslovnih subjekata, a imali su i snažan rast prihoda u 2013.
Osvrt je to na godinu dana poslovanja RWE-a na hrvatskom tržištu opskrbe kućanstava koji su iznijeli Karl Kraus, glavni izvršni direktor RWE Hrvatska i Zoran Miliša, glavni izvršni direktor RWE Energije.
- Ulazak RWE-a na tržište donio je pad cijena električne energije jer se pojavila konkurencija. Kad je RWE Energija sredinom prošle godine krenula s poslovanjem u segmentu opskrbe kućanstava, cijene su pale za 10 posto. Nakom što je HEP-ODS smanjio cijene unutar univerzalne usluge, RWE Energija je smanjila cijene za 10,7 posto - naglasio je Kraus, napomenuvši da su cijene električne energije za domaćinstva u Hrvatskoj znatno niže od europskog prosjeka te da se u budućnosti ne mogu očekivati još niže cijene.
Tržišna utakmica, nastavio je, vodit će se povećanjem kvalitete usluge i inovativnim proizvodima koje će nuditi i RWE koji do 2016. planira osvojiti 10 posto ukupnog tržišta električne energije u Hrvatskoj.
Što se financijskih rezultata tiče, predstavnici njemačke kompanije zadovoljni su i s tim segmentom. - Od pet zaposlenih u 2012. i prihodima od 13,5 milijuna kuna, prihodi u 2013. su narasli na 70 milijuna kuna, investirali smo pozamašnu brojku, a stvorili smo i 400 novih radnih mjesta. Ovu pak bi godinu, s obzirom na trendove, mogli završiti i s 300 posto rasta u odnosu na prošlu - istaknuo je Miliša, osvrnuvši se i na glavne zapreke za pošteno tržišno natjecanje s kojima se suočavaju svi novi tržišni igrači.
Kod nabave cijene, to je najviša cijena energije uravnoteženja u Europi (od tri do 10 puta veća nego od nekih od susjednih zemalja), tu se cijene iz obnovljivih izvora energije koje su daleko iznad tržišnih cijena, a i nema pristupa proizvodnji. No, kako se nada Miliša, to bi se uskoro moglo promijeniti; burza električne energije je osnovana i do kraja godinebi se trebala osposobiti. Što se pak prodaje električne energije tiče, i dalje je problem nepostojanje jedinstvenog računa, zatim loše mjerenje potrošnje i upravljanje podacima te, naravno, izostanak podzakonskih akata i drugih propisa (Tržišna pravila, Opći uvjeti opskrbe i Pravilnk o promjeni opskrbljivača).
- Regulativa odražava poslovnu klimu. Novac ne ide tamo gdje nije siguran i strani investitori neprestano motre kakva su tržišna pravila. Ako se reguliva ne poboljša, stvara se negativna poslovna klima, a to ima utjecaj i na ekonomski rast i na zaposlenost - zaključio je Miliša.