17. siječanj 2016.

Siniša Topalović (Horwath HTL): Turizam u 2016. godinu mora krenuti brže, jače i bolje

lider.media
lider.media

Privatni je sektor otvaranjem više od trideset novih hotelskih objekata i obnovom postojećih razinu ambicija za 2016. godinu postavio vrlo visoko

Turizam kao jedna od najvažnijih i najkonkurentnijih djelatnosti u Hrvatskoj s vrlo snažnim potencijalom za rast svakako zaslužuje kvalitetan osvrt na proteklo vrijeme, ali, još važnije, na ono što je tek pred sektorom u idućih godinu do dvije. 2015. godinu hrvatski turizam zatvara s očekivanjima ukupnog prihoda u iznosu oko osam milijardi eura, što je znatan porast u odnosu na 2014. kada je zabilježeno 7,4 milijarde eura prihoda od turizma. Velik utjecaj na taj povoljan rezultat svakako možemo pronaći i u činjenici da je Grčka opet u ključnom trenutku krahirala – pitanje izlaska iz eurozone i vraćanje na drahmu, iako na kraju nerealizirano, pomutilo je turistički sektor Grčke. Tako je tijekom svibnja i lipnja 2015. uslijed masovnih otkaza ljetovanja došlo do znatnog prelijevanja potražnje na grčke konkurente, naravno uključujući i Hrvatsku manjim dijelom. Tome treba pribrojiti i terorizam u Tunisu, Egiptu, Maroku, ali i Turskoj.

‘Lifestyle‘ marketinški pristup

U takvim je uvjetima 2015. godina za hrvatske hotelijere bila iznimno plodonosna. Uza standardno visoke stope zauzetosti kapaciteta tijekom ljeta, hotelijeri su odlučili za dodatnu novu potražnju podignuti cijene, što se na kraju manifestira u očekivanim dvoznamenkastim stopama rasta prihoda hotelskih kuća na Jadranu. Godinu  ćemo pamtiti i po zapaženom investicijskom valu koji se očitovao otvaranjem više od 30 novih hotelskih objekata, od čega je većina prošla renovaciju i rekonstrukciju (‘brownfield‘-investicija), a nekolicina i potpuno novu ‘greenfield‘-gradnju. Također, uspješno je završena i dugogodišnja potraga za respektabilnim investitorom u državnu lokaciju Kupari. Koncesionar Avenue Group na toj će lokaciji razviti luksuznu ‘spa&relax‘ zonu ukupnoga kapaciteta od 400-tinjak smještajnih jedinica pod brendom Ritz Carlton. U tom se projektu uvelike koristilo hrvatskom pameću, tako da su tržišnu strategiju i koncept najbolje uporabe izradili konzultanti Horwath HTL-a, a arhitektonske kuće EDSA iz SAD-a i 3LHD iz Hrvatske razvile su fizički master plan resorta. Očekuje se da će građevinski radovi započeti 2017., a plan je da resort uđe na tržište u sezoni 2020.

Hrvatski je turizam 2015. godine (napokon) predstavio i novi ‘big idea’ – ‘Croatia – Full of Life’. Nakon svjetske premijere u Londonu, hrvatski je turizam iza sebe ostavio iznimno uspješan te dobro prihvaćen, ali ipak predugo korišten slogan ‘Mediteran kakav je nekada bio’ te je napokon prigrlio ‘lifestyle‘ marketinški pristup koji u fokus stavlja doživljaj i emociju. Unatoč podijeljenom stajalištu javnosti, tržište je za sada dobro prihvatilo novi slogan, a 2016. bit će pravi test tog rješenja. U posljednjem lanjskom kvartalu posebnu pozornost privukao je problem izbjeglica te imigranata, na što Europa nije dala pravovremen i adekvatan odgovor. No s obzirom na to da je turistička sezona u tom trenutku bila iza nas, veće štete za turizam nije bilo, što ne mora značiti da se to može očekivati i 2016. godine.

Godinu 2015. pamtit ćemo i po nekoliko otegotnih situacija – nije riješeno pitanje turističkog zemljišta, što jako koči daljnji ozbiljniji razvoj turističke infrastrukture. Pokušalo se riješiti i pitanje prerastanja sustava turističkih zajednica u organizacije destinacijskog menadžmenta, međutim, za sada neuspješno. Upravo je destinacijski menadžment jedan od osnovnih preduvjeta ozbiljnijega konkurentskog iskoraka hrvatskih turističkih destinacija, baš kao što to funkcionira na primjeru razvijenih i sofisticiranih turističkih tržišta Srednje Europe. No kod nas još nije definiran zakon koji bi adekvatno, na zadovoljstvo turističkog sektora i sustava turističkih zajednica, definirao novi model upravljanja i raspodjele odgovornosti.

Što očekivati u 2016.? Već sada zamjećuje se blagi porast interesa međunarodnoga investicijskog tržišta za Hrvatsku, kao i cijeli prostor Jugoistočne Europe. Znatno raste interes za razvoj projekata visoke vrijednosti – od ‘mixed use‘ resorta preko luksuznih nekretnina do novih, do sada nerealiziranih tipova turističkih resorta na ovom dijelu Jadrana. Sve to pruža optimizam kad je riječ o 2016., ali ne treba se zanositi.

Efikasnije iskorištavanje potencijala

Još je mnogo zapreka i izazova koji stoje na putu prema efikasnijem iskorištavanju turističkih potencijala. Stoga ovdje govorimo o turizmu koji mora brže, jače i bolje krenuti u novu, 2016. godinu! Brže se treba prilagođavati globalnim trendovima i izazovima 21. stoljeća – prihvatiti ih, ali i aktivno upravljati izazovima ekonomije dijeljenja u turizmu (oporezivanje, upravljanje, mjerenje utjecaja, sigurnost). A brže treba i donositi zakone koji će olakšati ulazak novih investitora i poboljšati investicijsku klimu (rješavanje pitanja turističkog zemljišta).

Jače je potrebno razvijati turistički proizvod – otvoriti prostor lokalnim i regionalnim turističkim zajednicama da se ozbiljnije pozabave stvaranjem novih turističkih proizvoda i iskustava. Također, jače treba razvijati upravljački kapacitet turističkog sektora – omogućiti sustavu turističkih zajednica da postanu funkcionalne organizacije destinacijskog menadžmenta koje su u stanju profesionalno i efikasno ulagati raspoloživi proračun isključivo u projekte turističkog interesa. Bolje moramo reklamirati ponudu. Nažalost, još nismo doživjeli globalnu viralnu kampanju hrvatskog turizma… A također bolje moramo pristupiti investicijskom potencijalu  – Hrvatska još raspolaže s mnogo  neaktivirane ili neadekvatno upotrijebljene državne imovine koja u rukama svjetskih investitora može rezultirati globalno prepoznatim turističkim projektom. Stoga je pravi izazov efikasnija upotreba državne imovine u svrhu razvojnih turističkih projekata koji su ‘conditio sine qua non‘ razvoja turizma radi visoke dodane vrijednosti, što je, među ostalim, definirano nacionalnom strategijom. 

Nova godina sa sobom zasigurno donosi velika očekivanja turističkog sektora, posebice iz perspektive novih projekata u najavi. Privatni je sektor otvaranjem novih hotela te obnovom postojećih jasno postavio razinu ambicija vrlo visoko. Zato pred novom vladom, koja god bila, stoje velika očekivanja sektora koja treba opravdati te osigurati novi zamašnjak razvoju.