Vijeće EU u utorak je dalo pristanak za financiranje 20 energetskih projekata koje je predložila Europska komisija. Ukupno 150 milijuna eura potrošit će se uglavnom u Istočnoj i Jugoistočnoj Europi, a među sretnim su dobitnicima i dva hrvatska projekta.
Riječ je o dvjema studijama, jednoj u sklopu projekta LNG terminala na Krku, za koju će EU izdvojiti 550 tisuća eura, te gradnji plinovoda Zlobin – Bosiljevo – Sisak – Kozarac – Slobodnica, na što će biti utrošeno 2,2 milijuna eura iz zajedničke kasice prasice. Svi projekti odabrani su nakon natječaja obavljenog u okviru programa Povezana Europa namijenjenog financiranju energetske infrastrukture.
Povezivanje mreža
Kao što je poznato, otkad su ozbiljno zahladili odnosi s Rusijom, Europska unija ubrzano pokušava smanjiti svoju ovisnost o energentima iz Rusije. Jedan od ključnih elemenata toga bolje je povezivanje električnih mreža država članica, pa će tako vezu dobiti Irska i Francuska, Bugarska i Grčka poboljšati svoju povezanost, a Litva i ostale baltičke države snažnije će se integrirati u europsku energetsku mrežu.
– Završavanje istinski konkurentnoga energetskog tržišta u cijelom EU ključno je za pretvaranje ‘energetske unije‘ u stvarnost. No bez pouzdanih i dobro povezanih energetskih mreža to se neće dogoditi. Upravo zato ulažemo u projekte koji će dodatno integrirati tržište i diverzificirati izvore i rute, posebice u Središnjoj i Jugoistočnoj Europi, kao i na Baltiku – rekao je povjerenik za klimatske promjene i energiju Miguel Arias Cañete.
Slaba točka – plin
Ukupno gledano, od 20 projekata čak ih se 17 odnosi na izradu studija, ukupne vrijednosti 30 milijuna eura, samo tri na gradnju, ali zato stoje mnogo više i odnose preostalih 120 milijuna eura. S obzirom na to da je plin uvjerljivo najslabija europska točka, 11 projekata vrijednih 80 milijuna eura otpada na plin, ostatak na struju. U razdoblju od 2014. do 2020. Unija je za gradnju i poboljšanje energetske infrastrukture namijenila 5,3 milijarde eura, a da bi projekti mogli dobiti sredstva iz EU moraju prvo biti na listi od 248 projekata od ‘zajedničke važnosti‘ koje je odabrala Komisija. Drugim riječima, projekt mora donositi korist barem dvjema članicama da bi bio razmotren.