21. lipanj 2014.

Strani otkupljivači počeli nuditi više cijene

Vječna ljetna priča o otkupnoj cijeni pšenice u kojoj se nadmeću kuknjava seljaka o tome kako im otkupljivači deru kožu niskom cijenom, s jedne strane, i argumenti kupaca kako tržište određuje cijenu, s druge strane, ove bi godine mogla biti malo osvježena.

Od ulaska u Europsku uniju u priču, premda još polako i stidljivo, sve više ulaze novi igrači - strani kupci. Iako će do većeg izvoza pšenice i izlaska iz čvrstog zagrljaja domaćih otkupljivača manji proizvođači još morati pričekati i u međuvemenu se bolje organizirati, udružiti i prilagoditi standarde kvalitete, sjeme novog trenda posijano je.

Da je interes stranih otkupljivača pojačan u odnosu na prošlu i prethodne godine, potvrđuju svi proizvođači.

- U odnosu na prošlu godinu sada je lakše izvesti u EU. Više je potencijalnih kupaca, upiti iz inozemstva stižu svakodnevno, direktno od prerađivača kao i od trgovaca. Osim toga u okruženju se nude više cijene, iako postoje troškovi transporta - kaže Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

No problem je što se u europskim zemljama najčešće proizvodi pšenica drugačije kvalitete i prema drugačijim parametrima (udio proteina, vlage itd.) pa im se domaći proizvođači moraju prilagoditi. Pitanje je hoće li to biti moguće ove godine, ali u budućnosti se, smatra Brlošić, definitivno ide u tom smjeru.

Hrvatske potrebe za pšenicom na godišnjoj su razini 500-600 tisuća tona, a ove je godine zasijano oko 150 tisuća hektara s očekivanim prinosom od četiri tone po hektaru, što znači da bi se sva proizvodnja mogla plasirati na domaćem tržištu i da neće ostati previše za izvoz. Manja ponuda trebala bi utjecati i na višu cijenu, ali s obzirom na to da s druge strane postoje i znatne zalihe u europskim zemljama, sumnja se da će cijene rasti.

Kako će se karte u prodaji na domaćm tržištu i inozemstvu na kraju podijeliti ovisi, naravno, o cijeni. Lani se, kaže Brlošić, pšenica nigdje u okruženju nije mogla kupiti po nižim cijenama od Hrvatske, a tako bi moglo biti i ove godine jer se u Mađarskoj sada očekuje cijena od 1,20 da 1,30 kuna po kilogramu, 1,45 kuna u Sloveniji i 1,40 u BiH. 

>>>Cijeli tekst možete pročitati u novom broju Lidera.