Zahvaljujući ovlastima koje su dobili Zakonom o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti gospodarski inspektori u godinu su dana zabranili rad 369 ilegalnih obrta.
Nije prošla ni godina od primjene Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti, a gospodarski inspektori Državnog inspektorata obavili su 4380 kontrola primjene odredbi toga zakona u kojima je utvrđeno 388 povreda - obavljanje neregistrirane djelatnosti. Podneseno je 315 optužnih prijedloga za pokretanje prekršajnog postupka, u 21 slučaju predložene su i zaštitne mjere oduzimanja predmeta po optužnom prijedlogu. U tri slučaja kao zaštitna je mjera predložena zabrana obavljanja djelatnosti ili poslova.
HOK zadovoljan učinkomGospodarski inspektori donijeli su tri prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 23 tisuće kuna, a doneseno je i 369 rješenja o zabrani rada. U čak 46 slučajeva zapečaćeni su objekti, dijelovi objekata ili oprema i uređaji. Otkrivajući neregistrirane djelatnosti na temelju anonimne dojave, državni inspektori ulazili su u kuće, garaže i poslovne objekte jer im je to prvi put omogućio novi zakon.
- Na temelju Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti gospodarski inspektori nadziru subjekte za koje se prije utvrdi opravdana sumnja da u svojim ili drugim prostorijama nelegalno obavljaju djelatnost. Ciljani subjekti bile su osobe koje obavljaju ili u oglasima nude pružanje usluga koje nisu uređene posebnim propisima, npr. Zakonom o trgovini, Zakonom o obrtu i drugim posebnim propisima za određene djelatnosti - kažu u Državnom inspektoratu.
Zbog uspjeha gospodarskih inspektora Državnog inspektorata trebali bi biti najviše zadovoljni obrtnici jer su se oni najviše žalili na nelojalnu konkurenciju; država je zasad vrlo malo zaradila na kaznama. Stoga je upravo Hrvatska obrtnička komora predložila donošenja tog zakona. Odlukom Upravnog odbora HOK-a obrtnici anonimno mogu prijaviti osobe (fizičke i pravne) koje obavljaju neregistriranu djelatnost.
- Poštujući načelo diskrecije, a radi izbjegavanja pogreške i proizvoljnosti, podatke treba dostaviti u područnu obrtničku komoru koja je zatim upućuje mjerodavnim nadležnim inspekcijskim službama. Iako u nekim prijavama inspektori nisu uspjeli utvrditi neregistrirano obavljanje djelatnosti, prijetnja kaznom izazvala je veći interes za registriranje djelatnosti - kaže Krešimir Jušić, v. d. glavnog tajnika Hrvatske obrtničke komore, savjetnik za odnose s Vladom RH i Hrvatskim saborom, naglašavajući da je taj zakon velik napredak u odnosu na stanje prije njegova donošenja.
Sve u rukama inspektora- Neregistrirano obavljanje djelatnosti nelojalna je konkurencija registriranim obrtnicima i drugim gospodarstvenicima čija je posljedica neravnopravan položaj na tržištu i ugroženost registriranih djelatnosti. Registrirani obrtnici gube tržište, a opterećeni su javnim davanjima koja moraju podnijeti za sebe, ali i za neregistrirane koji ih ne plaćaju. To je bio razlog zbog kojeg smo posljednjih godina inzistirali na donošenju takva zakona - kaže Jušić, napominjući da obavljanje mnogih djelatnosti nije bilo regulirano posebnim materijalnim propisom, zato nigdje nisu bile propisane nadzor i sankcije nad njima, pa nije bilo ni pravnog instrumenta da se spriječe i kazne.
- Kad je riječ o provedivosti, učinak Zakona većinom će ovisiti o tome kako će inspektori obavljati nadzor, ali i o tome koliko cijelo društvo shvati da izostanak mjera protiv neregistriranih djelatnosti ugrožava opstanak legalne zone gospodarstva. Vlada RH shvatila je da treba više i kvalitetnije provoditi taj zakon, zato je osnovala posebni Odjel nadzora neregistrirane djelatnosti u sastavu Državnog inspektorata - kaže Jušić.Bude li trebalo mijenjati Zakon, za što treba dobiti više povratnih informacija o njegovim učincima, HOK će biti aktivno uključen u to jer je cilj registriranih obrtnika ukloniti nelojalnu konkurenciju.
* Tekst je iz Liderovog posebnog priloga Malo gospodarstvo