Brojne razvijene zemlje svijeta ukidaju ili smanjuju tržišne barijere pri čemu se stvara jedinstveno svjetsko tržište na kojem se konkurentska prednost ostvaruje povoljnijom cijenom, kvalitetom i nižim troškovima.
Terminsko poslovanje putem svjetskih robnih burzi omogućuje planiranje poslovanja unaprijed, fiksiranje cijena roba na burzi, planiranje kontinuirane isporuke, kontinuitet proizvodnje itd. Poslovanje na robnim burzama moguće je ostvariti promptnim ili spot poslovima što znači kupovanje određene robe danas sa isporukom odmah. Druga vrsta poslova naziva se terminskim poslovima koji označavaju trgovanje određenom vrstom robe unaprijed, pa je tako moguće kupiti robu sa isporukom za slijedeći mjesec ili sa isporukom za slijedeću godinu.
Burza je posebno organizirano tržište na kojem se po utvrđenim pravilima i uzancama trguje raznim robama. Standardizirano burzovno poslovanje podrazumijeva standardizirane ugovore, način uplata i isplata premija, te obračuna burzovnih zaključaka i izvršenja promptnih i terminskih ugovora. Trgovina je orijentirana na robu ujednačene kvalitete što omogućuje trgovcima da se sporazumiju po pitanju kvalitete robe pozivajući se na standardnu oznaku za robu. Zadatak i smisao burze je staviti robu, novac, usluge ili vrijednosne papire u promet. Burze se dijele na službene i privatne burze. Privatne burze su osnovane od strane trgovačkih društva ili privatnih udruženja financijskog kapitala sa ciljem stvaranja profita za svoje dioničare.
Službene burze se osnivaju zakonom kao javne ustanove i pod nadzorom su organa državne vlasti. Ovaj tip burzi ne dijeli dividende svojim članovima, a ostvaruje prihode od članskih uloga i pristojbi u burzovnom poslovanju. Poslove osim članova burze mogu obavljati i osobe koje nisu članovi posjedujući burzovnu kartu i preko burzovnih posjednika. Chicago Board of Trade je svjetska robna burza utemeljena 1848. godine od strane 82 trgovca. Danas posluje pod nazivom Chicago Mercantile Exchange i na njoj se trguje žitaricama, stokom, mliječnim proizvodima, metalima itd.
Svjetsko tržište žitarica je globalno, pa se tako i cijene na hrvatskom tržištu uvelike određuju prema svjetskim cijenama putem CME-a. Cijene žitarica ovise o ponudi i potražnji na svjetskom tržištu, vremenskim prilikama, cijeni nafte, te o ekonomskim i političkim događanjima u svijetu. Od početka 2012. cijene žitarica na CME-u bilježe konstantan rast , te su dosegle rekord naspram proteklih godina.Proteklih godinu dana kukuruz je ‘neslužbeni kralj‘ na tržištu žitarica dominirajući na naslovnicama u medijima uzrokujući razne špekulacije na tržištu radi rekordno visokih cijena, te zabrinutosti za globalno ponudu kukuruza koja nestaje. Sojino zrno, kao druga najveća kultura u SAD-u, spremno je za preuzimanje vodstva. U proteklih 6 mjeseci cijene sojinog zrna porasle su za 30 posto kao odraz vrućih i suhih vremenskih prilika u Brazilu i Argentini. Istovremeno cijena kukurza je porasla za 14 posto. Stopa uvoza sojine sačme od strane Kine, kao najvećeg svjetskog uvoznika je vrlo impresivna, stoga Ministarstvo poljoprivrede SAD-a prognozira ukupan uvoz od 56 milijuna tona za 2012. Iako cijene sojine sačme proteklih dana na CME-u bilježe pad, cijena je i dalje rekordno visoka, te se kreće iznad 414 $/st za isporuku za lipanj.
U luci Rijeka silosi su prazni, te se s nestrpljenjem očekuje dolazak novog broda sa brazilskom GMO free sojinom sačmom koji je trebao stići prije mjesec dana. Istovremeno hrvatski proizvođači se snalaze na razne načine, pa tako uvoze sojinu sačmu preko luke Koper i iz Srbije. Dolazak novog broda sa 48 000 tona sojine sačme najavljan je za početak lipnja. Manja količina robe biti će iskrcana u silosima riječke luke, dok će ostatak biti otpremljen na europska tržišta.