Aktualno Poslovna scena Preporučeno

Tajana Barančić za Lider: Zabrinjava sporost digitalizacije malih i mikropoduzeća

Barančić
Lider
Autor Lider

Svijet je suočen s razvojem tehnologije koja svoju primjenu svakim danom nalazi u svakodnevnom životu, a posebno u gospodarstvu. Nezamisliv broj tvrtki u svakom trenutku radi na nekoj novoj tehnologiji, sustavu, rješenju te im nalazi primjenu u različitim procesima u industriji, uslužnom i javnom sektoru. Hrvatsko gospodarstvo kaska za razvijenim državama i u tom segmentu. Mnoge tvrtke za koje bismo se svi složili da su relativno uspješne, nisu još ni započele proces digitalizacije, a od automatizacije, robotizacije i ostalih novosti tehnologije, još su miljama daleko.

Preveliki gubici u poslovanju

Vlastiti konkurentni proizvodi ili uskospecijalizirane usluge i tehnologije jedina su nam dugoročna šansa na globalnom tržištu – tvrdi Barančić.
Najdalje su otišle s optimizacijom i automatizacijom procesa velike kompanije, telekomi te poneke industrije poput IT sektora. Mali i mikropoduzetnici, koji čine 99 posto naših gospodarskih subjekata, vrlo sporo implementiraju promjene u svoje poslovanje. Poznata je činjenica da ljudi pružaju otpor promjenama, lakše je funkcionirati u poznatom okružju nego uložiti dodatni napor i mijenjati stvari. To nikad nije laka odluka, ali je apsolutno nužna. Naše je gospodarstvo nedovoljno produktivno. U 2017. ukupni neto rezultat pravnih gospodarskih subjekata bio je negativan, dakle, ukupno je ostvaren gubitak iz poslovanja. Prethodne godine rezultat je bio blago pozitivan, ali nešto lošiji nego godinu ranije. Trend je jasan i, na žalost, nije dobar. Istodobno, sve to vrijeme rastu prihodi, raste broj zaposlenih, ali dobit pada. Vrijeme je da se okrenemo vlastitoj produktivnosti jer cijene diktira globalno tržište i njih ne možemo jednostrano povećavati jer u jednom trenutku više nismo ni cjenovno konkurentni. Dobra vijest je da je upravo u optimizaciji procesa, digitalizaciji i automatizaciji ogroman potencijal za naše tvrtke te se tu kriju velike uštede i dodatni kapacitet. U državi u kojoj svakim danom ima sve manje ljudi, posebno je bitno povećati kapacitete tvrtke s ljudima koje imamo jer nove zaposlenike sve teže nalazimo. Nužno je uhvatiti se ukoštac sa svakim procesom u tvrtki do mikrorazine i preispitati svaki korak – zašto nešto radimo, kako to radimo i kako bismo mogli bolje, brže, jednostavnije. Tu nam tehnologija danas omogućava rješenja koja su još prije nekoliko godina bila nezamisliva. Veliki je izazov osvijestiti potrebu za promjenama, modernizacija poslovanja nije nešto što bi bilo ‘nice to have’, nego je naprosto nužna. Odgađanjem uvođenja promjena u procese i kompletno poslovanje, radimo štetu tvrtki, ali to često ne primjećujemo jer se pad događa postupno, svake godine pomalo. Poduzetnici primijete da je dobit nešto manja nego lani, ali opet imaju neke razloge kojima to sami sebi objasne (neki kupac je otkazao, neki problem je bio u proizvodnji) i tako godine idu, a tvrtka ima sve lošiju perspektivu, sve manju profitabilnost pa time i investicijski potencijal. Investicijski potencijal je bitan, jer takve promjene imaju cijenu. Na žalost, mnogi shvate da je voda došla do grla kad je već prekasno i kad tvrtka više nema snage investirati u sebe, istodobno se boriti s tržištem i uvesti potrebne promjene na vrijeme. Hrvatska ima vrlo kratku povijest slobodnog tržišta i poduzetništva, u školi ništa o tome ne učimo ni danas te stoga nije čudo što nismo dovoljno educirani ni svjesni potreba. Najveći broj tvrtki ima jednog do tri zaposlenika koji se bave svojim poslom, kupcima, svakodnevnim problemima, državom i njezinim zahtjevima i teško da imaju vremena (a i znanja) strateški sagledavati poslovanje te još biti i menadžeri promjena.

Drugi su produktivniji i efikasniji

Zadnjih nekoliko godina kao društvo osvijestili smo da nas je sve manje i da nedostaje radne snage, posebno u nekim sektorima, poput IT-ja. Stručnjaci nude različita rješenja za taj problem, svi upiremo prstom u našu vladu i tražimo od nje neke strateške mjere koje bi nam olakšale poslovanje. Najčešća je tema, pogotovo ovih dana s novim poreznim paketima, cijena rada. Rad je u Hrvatskoj i dalje visoko opterećen porezima i doprinosima i to je nesporna činjenica. Činjenica je, na primjer, da u Irskoj na 1600 eura neto plaće porezi i doprinosi iznose 15 posto, a kod nas je to oko 90 posto. No u Irskoj je to praktički minimalna plaća, više plaće su i više opterećene. Naši IT stručnjaci koji odlaze u Irsku dobivaju nekoliko puta veću plaću od spomenute te svog poslodavca u konačnici stoje bar dvaput više nego u Hrvatskoj. Ista stvar je i s drugim zanimanjima i u drugim državama u koje naši ljudi odlaze. Stoga se trebamo zapitati kako i zašto si njemački poslodavac može priuštiti dva ili tri puta veći trošak plaće za isto radno mjesto nego poslodavac u Hrvatskoj? Odgovor se nameće sam – produktivniji su i efikasniji.

Perjanica našega gospodarstva je definitivno IT sektor, koji bilježi visoke stope rasta prihoda, izvoza, zaposlenosti te u usporedbi s prosjekom gospodarstva u Hrvatskoj ima odlične poslovne rezultate.

IT tvrtke same traže svoj kadar

Nedostatak kadra najprije je nastupio upravo u IT sektoru. Na to smo upozoravali mnogo prije nego što je to počeo biti problem i u drugim segmentima gospodarstva, predlagali razne mjere, borili se da nas netko čuje i nešto poduzme. Danas smo svjesni da nikakve mjere nijedne vlade neće riješiti problem nedostatka ljudi te su se IT tvrtke okrenule prema sebi. Pokreću istraživačko-razvojne projekte radi stvaranja inovativnih i konkurentnih vlastitih rješenja za globalno tržište. To je iznimno rizičan i skup poslovni model, razvoj takvih rješenja financijski je zahtjevan, a tržišni rizik iznimno visok. Ipak, vlastiti konkurenti proizvodi ili uskospecijalizirane usluge i tehnologije, jedina su nam dugoročna šansa. Takvi modeli omogućuju skalabilnost poslovanja, veće marže, generiranje financijske snage za ulaganje u nove projekte i njihovu komercijalizaciju na globalnom tržištu. U takvim uvjetima, kadrovi više neće biti problem jer ćemo i mi moći konkurirati zemljama poput Irske ili Njemačke visinom plaća, radnim uvjetima i zanimljivim projektima.

U idućoj godini želim našim poduzetnicima da krenu putem promjena, uđu u digitalno doba i preuzmu sudbinu u svoje ruke. Želim nam svima da nađemo snage, energije, novca i pameti da sami budemo ta promjena koja našem gospodarstvu očajnički treba. Potrčimo li odlučno tim putem, možda već za koju godinu Hrvatska postane zemlja u koju se ljudi vraćaju, moderna država snažnoga gospodarstva. 

Komentari