Čak i ako u kadrovskim križaljkama HDZ-a, koje se gotovo svakodnevno iznova crtaju i grade, ne bude mjesta za ne tako davno izglednoga ministra financija, Tomislav Ćorić, mladi profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, ostat će važna snaga s kojom računa novi prvi hadezeovac Andrej Plenković. Ponajviše zato što je Ćorić, uz europarlamentarku Ivanu Maletić, najviše radio na IFO-ovom ekonomskom programu. Program će, kaže, javnost uskoro vidjeti, ali čini se da će se i HDZ više okrenuti prihodovnoj nego troškovnoj strani proračuna.
• Na prethodnim su izborima ekonomski programi bili doista važni. Sada se ne čini tako. Hoće li se i koliko HDZ u kampanji fokusirati na ekonomiju? – Što se HDZ-a tiče, cjelokupni fokus može i treba biti na ekonomiji, mi smo za tu vrstu sučeljavanja spremni. Uvijek bih prihvatio varijantu u kojoj pobjednik na izborima ovisi o kvaliteti ekonomskoga programa. Na prošlim izborima fokus jest dijelom bio na ekonomskim programima, ali prije svega HDZ-a, ne i drugih stranaka, jer njihove programe najvećim dijelom nismo ni čuli ni vidjeli.
Cilj je da se do kraja 2018. spoje katastar i zemljišne knjige, što je jedna od pretpostavki i za korištenje EU-fondovima te privlačenje investicija.
• S čime ćete onda izaći na izbore? Koji su glavni naglasci, ne u smislu ciljeva, nego konkretnih alata i mjera? – Recimo, jedna su od glavnih prepreka ulaganju nesređene zemljišne knjige. Cilj je da se do kraja 2018. spoje katastar i zemljišne knjige, što je jedna od pretpostavki i za korištenje EU-fondovima te privlačenje investicija. U poljoprivredi naš je cilj spajanje s prehrambenom industrijom i turizmom. To je nekoliko puta već bilo proklamirano, ali u ovome trenutku u različitim fazama realizacije imamo 48 projekata navodnjavanja, čime bi se obujam navodnjavanih površina povećao do 50 tisuća hektara. U reformi obrazovanja, među ostalim, fokus će biti i na usklađivanju s potrebama tržišta rada, odnosno uvođenje dualnog sustava na razini srednjih strukovnih škola, prema najboljoj praksi Bavarske. U poreznom sustavu ići ćemo na smanjenje opterećenja, među ostalim i poreza na dobit.
• S 20 posto na koliko? – Brzo će se to saznati, ali važno je naglasiti da je smanjenje predviđeno u našem programu. Kao što je predviđeno i smanjenje opće stope PDV-a. Ako bi sve bilo prema planu, do kraja druge godine mandata za jedan postotni bod, nakon toga u skladu s projekcijama, do kraja mandata još jedan postotni bod, što znači da bismo u mandatu PDV vratili na ‘pretkukuriku‘ razinu. Planiramo i rasterećenje u okviru poreza na dohodak.
Cijeli intervju možete pročitati u tiskanom izdanju Lidera.