Svjetsko tržište rada obilježeno je rastom nezaposlenosti, posebno mladih, i taj će se trend nastaviti. Kako će utjecati na Hrvatsku i što treba učiniti da se posljedice ublaže, razgovarali smo s Igorom Žonjom, direktorom portala Moj posao tvrtke Tau on-line d.o.o., sastavnice Alma medije, najveće europske grupacije za online oglašavanje radnih mjesta.
• Koji trendovi obilježavaju svjetsko tržište rada?- Na svjetskoj razini raste nezaposlenost; lani je u odnosu na 2012. porasla za dva posto. U tome najviše sudjeluju istočna i južna Azije, Afrika pa Europa. Iz istočne i južne Azije dolazi 45 posto novih tražitelja posla, zatim iz Afrike pa Europe. Latinska Amerika globalnoj je nezaposlenosti pridonijela s jedan posto. Nezaposlenost će i dalje rasti, do 2018. predviđa se porast od šest posto. Trend je povećavanje nezaposlenosti mladih, ta stopa znatno je veća od drugih; 2013. povećala se za 1,5 posto, globalna je stopa nezaposlenosti mladih 13,1. Najviše mladih nezaposleno je na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi, dijelovima Latinske Amerike i južne Europe, u kojoj prednjače Španjolska, Grčka i Hrvatska.
• Postoji li naznaka da će se poslije 2018. povećati broj zaposlenih? - Prema Economistovim analizama, 2020. stanje će biti bolje, ali samo u nekim dijelovima svijeta.
• Kako će svjetski trendovi tržišta rada utjecati na Hrvatsku?- Hrvatska je više povezana s lokalnim stanjem i ponašanjem u državi te s europskim kretanjima. Moje se procjene vežu uz hrvatska ekonomska kretanja. Nije dobro što još nismo proveli reforme, odnosno što smo ostvarili samo dio njih. Sve se počelo provoditi parcijalno. Slažem se s time da treba plaćati porez, fiskalizacija je u redu, ali porezne stope trebale bi biti niže u svakom dijelu; stope doprinosa za mirovinski i zdravstveni fond također bi trebale biti niže. Da bi se to postiglo, treba uštedjeti na nečemu. Vjerujem da još ima mnogo prostora za smanjenje troškova u javnom sektoru, što pokazuju i nedavne afere. Realni sektor znatno smanjio broj zaposlenih i plaće, a javni sektor ima previše zaposlenih i prevelike plaće, što hitno treba promijeniti. Socijalna politika ne treba se ostavrivati pretjeranim brojem zaposlenih u javnom sektoru i umirovljenika, nego izravnim zadovoljavanjem osnovnih potreba ugroženih, obrazovanjem kako bi ponovno mogli konkurirati na tržištu rada te osiguravanjem pozitivne investicijske okoline. Dobra su namjera niži porezi ili, primjerice, uvođenje poreza na nekretnine jer bi to ubrzalo protok kapitala. Treba nastaviti privatizaciju i smanjiti utjecaj politike jer se i dalje pokazuje da se u javnom sektoru loše upravlja, zbog čega velik dio državne i imovine lokalnih zajednica ostaje neiskorišten i propada te stvara nove troškove.
>>> Cijeli intervju pročitajte u tiskanom broju Lidera