Racionalizacijom agencija, zavoda i fondova planirana je ušteda od 15 posto u troškovima tog sustava, odnosno pola milijarde kuna. Ukidanjem devet agencija ove bi se godine trebalo uštedjeti 24,3 milijuna, ali zasad su provedene samo racionalizacije od dva milijuna
Sjeća li se netko popularne CIPA-e? Tako se naime sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća skraćeno zvala Hrvatska agencija za promicanje ulaganja. CIPA je osnovana 1996., a ukinuta 2000. godine. Dvije godine kasnije CIPA-u je zamijenio APIU (Agencija za promicanje izvoza i ulaganja), s time da je operativno počeo djelovati tek 2006. E, 2010. godine nije nam više trebao APIU pa smo ga ukinuli. Onda smo opet shvatili da nam treba neka investicijska agencija pa smo 2012. posao privlačenja ulaganja raspodijelili na čak tri agencije: Agenciju za investicije i konkurentnost (AIK), Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) te Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo HAMAG Invest, koji je u međuvremenu spojen s Poslovno-inovacijskom agencijom (BICRO). A taj novi, a danas već bivši BICRO, nastao je spajanjem Hrvatskog instituta za tehnologiju (HIT) i Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske. Od 2014. imamo HAMAG BICRO. U najavi je revidiranje efikasnosti agencija pa uskoro možemo na dugačkom popisu državnih agencija ponovno očekivati neku novu seksi kraticu.
Tri institucije za jedan posao
Na primjeru samo jedne djelatnosti agencije koja bi se trebala baviti privlačenjem investicija (a nijedna od spomenutih nije napravila bogzna kakav iskorak za investicije u Hrvatskoj niti je to mogla bez snažne podrške vlade), vidljivo je koliko već godinama vladajuće strukture lutaju u osmišljavanju efikasnog sustava djelovanja državnih agencija, nad čijim radom trenutačno nitko nema nikakvu kontrolu. To najbolje pokazuje činjenica da, unatoč nekim dosadašnjim istraživanjima, u Hrvatskoj danas ne postoje dva istovjetna podatka o njihovom broju i broju zaposlenih.
Cijeli tekst možet epročitati u novom broju Lidera.