HGK ima viziju i platformu za rasterećenje, pojeftinjenje i efikasnije djelovanje javne uprave. Od projekta dualnog obrazovanja, HGK-ovih sudova, gospodarske diplomacije preko gospodarskih atašea do središnjega mjesta za otvaranje i zatvaranje tvrtki
Nakon dolaska Domoljubne koalicije na vlast činilo se da čelni čovjek Hrvatske gospodarske komore može malo odahnuti od bivšeg ministra Gordana Marasa i njegovih oštrih kritika rada i organizacije Komore. Ipak je njegova stranka (HDZ) došla na vlast. Pa ipak, Ministarstvo gospodarstva nadležno za rad Komore preuzeo je Most, a među prvim potezima stranke na meti se našla Komora te je najavljeno ukidanje članarine. Nakon susreta Burilovića i ministara Panenića i Horvata okolnosti su se promijenile. Sada je na Luki Buriloviću da nakon provedenih reformi opravda postojanje HGK i predloži konkretne mjere koje će Panenića uvjeriti da HGK ima itekako važnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu.
• Bez obzira na to što je HGK jedna od rijetkih reformiranih institucija, ministar gospodarstva Panenić očekuje redefiniranje Komore i zatražio je od vas prijedloge o jačanju njezine pozicije i prihvaćanju novih obveza. Što mu mislite predložiti i na koji bi način te mjere bile operativno izvedive?
– Bilo bi neozbiljno prijedloge ministru slati putem medija. U svakom slučaju HGK ima viziju i platformu za rasterećenje, pojeftinjenje i efikasnije djelovanje javne uprave. Od projekta dualnog obrazovanja, sudova HGK, gospodarske diplomacije putem gospodarskih atašea do centralnog smjesta za otvaranje i zatvaranje tvrtki. HGK bi prema uzoru na talijansku komoru i neke druge svjetske komore mogao preuzeti ulogu institucije u kojoj bi bilo moguće otvoriti trgovačko društvo, što bi pojednostavnilo procese otvaranja i zatvaranja tvrtke te snizilo troškove. Ta se inicijativa izrazito dopala ministru Paneniću i otvoren je za nastavak razgovora o realizaciji toga prijedloga.HGK je već pokrenuo projekt dualnog obrazovanja kojim ćemo uskladiti obrazovne programe i kvote s potrebama tržišta rada. U takvom sustavu poslodavci osposobljavaju onoliko učenika koliko će im trebati, a mladi se uključuju na tržište rada još za vrijeme srednjega strukovnog školovanja i visokog obrazovanja. Cijeli projekt financirat ćemo iz operativnog programa EU Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020, a trošak za četiri godine provedbe projekta iznosi oko 250 milijuna kuna. Takav model obrazovanja u strukovnim školama već godinama provode Njemačka i Austrija. Praksa će se plaćati i našim učenicima, a iznos bi se povećavao iz razreda u razred, tako da bi u zadnjoj godini obrazovanja dobivali 70-80 posto plaće radnika na tom radnom mjestu.
• Kako je bilo u Poljskoj? Kako vi gledate na inicijativu Predsjednice o povezivanju linije Baltik – Jadran – Crno more. Mnogi članovi Komore imaju razvijene odnose u ‘staroj regiji‘. Kako pomiriti te dvije regije?
– Iznimno sam zadovoljan posjetom Poljskoj, a posebno time što je već prva tvrtka potpisala poslovni ugovor za ekskluzivnog distributera bobičastog voća. Riječ je o tvrtki Gogreen – Idemo zdravo. Od 60 gospodarstvenika, dio njih tražio je partnera, neki su upoznavali tržište, a neke je naše tvrtke pak zanimala regulacija poljskog tržišta i eventualni infrastrukturni projekti u kojima bismo mogli sudjelovati. Apsolutno pozdravljam inicijativu Baltik – Jadran – Crno more. Hrvatska ima odličnu geografsku poziciju i bilo bi šteta da to ne iskoristimo u nužnom, boljem povezivanju sjevera i juga Europe. Jačanje gospodarske suradnje na osi sjever – jug ne isključuje jačanje suradnje na osi istok – zapad i smatram da moramo biti otvoreni za svaku suradnju koja donosi dobitak hrvatskim gospodarstvenicima i gospodarstvu. Ne razumijem konstantne pokušaje podjele Europe, svijeta… Ekonomija ionako priča univerzalnim jezikom, a ključni cilj svake zemlje uvijek je bolji životni standard i veća demokratičnost društva.
• Na koji bi se način efikasnije mogla organizirati gospodarska diplomacija u inozemstvu?
– Moramo biti racionalniji i pametnije se koristiti resursima. Primjerice, HGK je predložio i prošloj vladi i novome ministru vanjskih poslova da unutar veleposlanstava djeluju gospodarski atašei. Također, ideja je da s komorama diljem svijeta napravimo razmjenu na način da npr. mi ustupimo ured i prateću infrastrukturu djelatniku poljske komore, a jednako tako da unutar njihove komore radi naš djelatnik. To je dobro i zbog ušteda i zbog toga što ste na izvoru gospodarskih informacija te zemlje. Imamo i razne urede diljem svijeta. Recimo, Hrvatska turistička zajednica ima predstavništva u 28 zemalja diljem svijeta. HGK predlaže da i u tim predstavništvima budu zaposleni i gospodarski diplomati i/ili djelatnici HGK ili Ministarstva gospodarstva. To ne bi bio preveliki trošak za potencijalni učinak koji može donijeti našem gospodarstvu. To nam je najveća šansa za razvoj.
Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Lidera.