Plaće u Hrvatskoj posljednjih godinu dana rastu, ali ovisno o tome s kim razgovarate − s radnicima ili poslodavcima − dobit ćete dva suprotna odgovora. Radnici će reći ako su i rasle, premalo su rasle, a poslodavci da rastu i previše, daljnji će rast ugroziti poslovanje. Činjenice su negdje na sredini.
Ne može se dijeliti više bogatstva, nego što se stvara. Tako je i s plaćama.
Poslodavci tvrde da troše previše za bruto, sindikati tvrde da im je neto premalen, a država je i dalje preskupa za znatnije promjene koje bi mogle usmjeriti primanja prema zapadnoeuropskim. No nitko se ne usudi prognozirati bi li ikakav rast plaća zaustavio iseljavanje.
Ne može se očekivati jači rast plaća u ekonomiji koja jedva drži glavu iznad vode i koja se bori u ligi za ostanak s Bugarskom, jer su nas svi ostali u EU prešišali. Bude li većih pritisaka na povećanje plaća, industrija će odgovoriti, upozoravaju nas, višim cijenama usluga i proizvoda za potrošače jer netko razlike mora pokriti. No krenimo redom. Plaće u Hrvatskoj ipak rastu.
Hrvatska je u prošloj godini zabilježila trend povećanja bruto plaća, u nominalnom i realnom iznosu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2016. godini prosječna bruto plaća iznosila je 7753 kune, što je za 143 kune više u odnosu na prethodnu godinu (nominalni godišnji rast od 1,9 posto). Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u travnju ove godine iznosila je 7945 kuna. Rastu i neto plaće, pogotovo nakon dvije izmjene u poreznoj politici koje su smanjile porezna davanja na plaće, pa radnicima ostaje više od bruto iznosa. A rast će i dalje, predviđaju analitičari. Oni očekuju nastavak trenda godišnjeg rasta prosječnih bruto plaća u nominalnom izrazu, a istovremeno realne stope rasta bit će donekle skromnije s obzirom na povratak pozitivnih stopa inflacije.
Cijeli tekst možete pročitati u novom broju digitalnog ili tiskanog Lidera.