Aktualno
StoryEditor

U prvom kvartalu Ina povećala prihode gotovo 50 posto u odnosu na isto razdoblje lani

27. Travanj 2017.

Značajno povećanje prihoda Ina grupe u prvom tromjesečju 2017. godine (48 posto više nego u istom razdoblju 2016.), dovelo je do rezultata od neto dobiti bez jednokratnih stavki od 199 milijuna kuna, te EBITDA od 607 milijuna kuna. Pa iako je uzrok rezultata prvenstveno u rastu cijena ugljikovodika, u Ini smatraju da kompanija ide u dobrom smjeru i nadaju se da će se uvjeti u okruženju, koji im omogućuju dobro poslovanje, nastaviti.

- Naši rezultati pokazuju da je Ina na dobrom pravcu. Nakon konsolidacije financija prošle godine vratili smo se na put profitabilnosti. Ovaj kvartal smo imali više od 600 milijuna kuna EBITDA, što je naš najvažniji indikator, a isto vrijeme oko 200 milijuna neto profitabilnost, što se može uspoređivati s godinama kad je cijena nafte bila dvostruko viša. Ponosni smo na ove rezultate, a najviše smo ponosni da smo povećali prihode oko 40 posto. Ina je ne samo stabilna i jaka, nego i rastuća kompanija – kazao je novinarima predsjednik uprave Ine Zoltan Aldott prilikom predstavljanja tromjesečnih rezultata.

>>> Ina treba obnoviti rezerve i modernizirati rafinerije jer će naftno rudarstvo u protivnom izumrijeti

Ukupan prihod Ina grupe u tom je razdoblju iznosio 3,85 milijardi kuna. Naravno, porast prihoda je rezultat rasta cijena ugljikovodika. Primjerice, cijena Brenta je bila 58 posto viša nego u istom razdoblju 2016. godine. Ali Ina je uspjela i podići i proizvodnju i prodaju rafinerijskih proizvoda. Rafinerija Rijeka dulje je radila jer je lani imala početkom godine remont, a na regionalnom i izvoznim tržištima Ina je uspjela prodati 37 posto više rafinerijskih proizvoda. Samo u segmentu Rafinerije i marketing, Ina je ostvarila operativnu dobit od 32 milijuna kuna, dok je prvom kvartalu 2016. zabilježila gubitak od 302 milijuna. Prihodi tog segmenta su 3,2 milijarde kuna, što je možda ogromno u odnosu na dobit, ali je EBITDA iznosila 149 milijuna kuna.

U Ini su priznali da su kapitalna ulaganja Ine u ovom razdoblju iznosila su 209 milijuna kuna ili 39 posto manje nego u prvom kvartalu 2016. godine, ali su napomenuli da intenzivnu investicijsku kampanju planiraju za drugu polovicu ove godine.

Neto dug porastao za 13 posto

Iako je neto dug Ine porastao za 13 posto i iznosi 2,8 milijardi kuna, drugi financijski pokazatelji vezani uz zaduženost nisu kritični. Omjer duga i kapitala iznosi 20,8 posto, a omjer neto duga i EBITDA je 1.1.  Sama EBITDA od 607 milijuna kuna veća je 495 posto u odnosu na isti period u 2016. godini, a za razliku od tog razdoblja kad je Ina grupa bilježila neto gubitak od 66 milijuna kuna, u prvom tromjesečnu 2017. zabilježila je 199 milijuna neto dobiti.

>>> HEP i Ina potpisali ugovor o nabavi plina za kućanstva

- Kredo naše kompanije je da stvara vrijednost dioničarima i istovremeno raste. Rast dolazi od našeg biznisa, povećanja proizvodnje nafte i plina. Prije šest, sedam godina Ina je imala oko 10 milijardi kuna neto duga, sad je to manje od 500 milijuna eura i to je za našu kompaniju zdrav pokazatelj. Oko 20 posto totalnog kapitala dolazi od zaduženosti i to znači da je Ina jaka financijski i da može u budućnosti financirati velike projekte. Bazično dajemo fokus rastu proizvodnje i prodaje svake godine. U Rijeci planiramo kroz iduće četiri do pet godina rast proizvodnje od oko 50 posto i to zahtjeva rast prodaje da možemo plasirati porast proizvodnje efikasno na Mediteranu i u regiji – rekao je Aldott.

Aldott nije želio komentirati budućnost sisačke rafinerije ni događaje u Vladi

Predsjednik uprave Ine nije htio komentirati promjene u Vladi, navodeći da nije na njemu da raspravlja o političkim pitanjima, a nije komentirao ni zastoj u provedbi državnog plana da od MOL-a otkupi udjel u Ini. Ali je kazao da je Ina svakako zainteresirana za bilo kakve inicijative za istraživanjima ugljikovodika na kopnu i na moru. Nije se izjasnio niti kad će biti donesena odluka o budućnosti Rafinerije Sisak.

- Sisak je važan strateški resurs Ine, ali ne vidimo da možemo razvijati dvije rafinerije na istom putu. Rijeka ima mogućnost da bude isplativa klasičnim poslovanjem, Sisak ne, ali moramo naći najbolje rješenje. Sisak svake godine u ovom modelu donosi oko 250 milijuna ekstra troškova, što je problem i s ovakvim dobrim rezultatima. Važno nam je smanjiti taj trošak i pronaći rješenje koje će zadovoljiti lokalnu zajednicu, radnike i dioničare. Odluku ćemo donijeti kad budemo imali sve podatke – kazao je Aldott.

23. travanj 2024 23:55