Ljetni godišnji odmori uobičajeno su vrijeme kada nas digitalni i tiskani mediji pojačano informiraju o broju ulazaka u zemlju, kumulativu broja noćenja i prometa koje je taj vikend ostvario HAC i sl., a resorno ministarstvo ili šef HTZ-a obrazlaže našu strategiju u odnosu na konkurentske destinacije, što smo mogli bolje, te pokušavaju širiti optimizam o ukupnim rezultatima turizma, što je pohvalno za svaku gospodarsku djelatnost...
Često se za mišljenje upita i bivše ministre, koji većinom budu korektni prema sadašnjem, osim ako je predizborno vrijeme, a bivši je ministar iz opozicijske stranke. Najveći je izazov te prakse brojenja ulazaka i izlazaka gostiju, što traje prekratko, odnosno top-vikenda samo su tri-četiri, daleko premalo da bi se postigla optimalna rentabilnost svih angažiranih kapaciteta u zemlji.
Teška industrija Kvantitativni pokazatelji ne dokazuju i kvalitetu, tj. jesu li gosti bili zadovoljni boravkom na destinaciji i hoće li ponovo doći ili nas barem preporučiti prijateljima i poslovnim partnerima, a posebice ne moraju biti u korelaciji s izvanpansionskom potrošnjom, jer teoretski svaki od njih mogao bi biti ‘all-inclusive‘ gost, s dodatnom potrošnjom od oko deset eura na dan, što je daleko premalo. Struktura gostiju i segmentacija tržišta te posebice zadovoljstvo gostiju ostavljeni su za neke kasnije analize, potkraj godine, kada više nisu u fokusu javnosti. Turizam je veoma teška industrija, s mnoštvom prilika, ali i velikom konkurencijom te ćudljivim potrošačima. Konkurentsko spuštanje cijena u zadnji čas, loše vrijeme, političke turbulencije u regiji, ekonomske krize u emitivnim zemljama, pa i vizni režimi utječu na broj i strukturu gostiju, a bez obzira na to koliko bi mogla biti loša bila sezona, ipak traži velika ulaganja i pripremu. Turistička je djelatnost i blagoslov i prokletstvo za pojedinu zemlju, jer mijenja infrastrukturu destinacija, utječe na ekologiju i arhitekturu te na strukturu zaposlenosti. U toj igri ne mogu biti svi pobjednici, i pojedine destinacije ili mikrolokacije periodično izlaze iz fokusa potrošača, bilo zbog vlastitih pogrešaka bilo zbog više sile. Najbolji su primjer za promjenu paradigme talijanski gradovi Trst i Tarvisio, koji danas u turističkom smislu, ali i općenito izgledaju posve drugačije nego prije 30-ak godina te se obraćaju nekoj drugoj ciljanoj skupini prilagođavajući se drugačijim okolnostima, na koje nisu mogli utjecati.
Zamka Pirove pobjede Činjenica je da u dva ljetna mjeseca velik dio trgovačkih i proizvodnih tvrtki ostvaruje najbolje prihode, pa se i njihova realizacija može uračunati u ukupan turistički potencijal, i jasno je da su oni i više nego zainteresirani da sezona bude rekordna, pa makar i s ‘all-inclusive‘ gostima (budući da oni ‘opskrbljuju‘ hotele i restorane), te da se produži za barem mjesec dana. Pesimizam i zatvorenost u sebe ne bi trebale biti osobine turističke zemlje i svakako bi trebale biti svedene na najmanju moguću mjeru, kako kod ljudi koji su direktno zaposleni u sektoru, tako strateški kao kolektivno stanje svijesti nacije. Bez obzira na to koliko smo nesigurni u ishod sezone ili jasno vidimo da ne možemo dosegnuti planirane budžete, interes je cijele nacije da se predstavimo kao optimistična zemlja koja je ostvarila dio strateških ciljeva, koja je prilagodljiva i u turbulentnim vremenima te koja je uspjela integrirati mnoštvo sociopolitičkih utjecaja u vlastiti identitet, neponovljiv i poseban. Utjecaji Austro-Ugarske, Italije, Turske i Balkana, ali i primjese francuskih i grčkih kultura integrirane su u arhitekturu, gastronomiju, jezik i mentalitet. Gotovo svaka mikrolokacija u Hrvatskoj ima kvalitetnu povijesnu priču koja svjedoči o povijesnoj borbi nacije za svoj identitet, uz pojedinačne sudbine, dobitnike i gubitnike te sadašnje prožimanje tih sudbina i utjecaja, vidljivih u arhitekturi, narodnim nošnjama, gastromoniji i obilježjima ljudi. Ta su bogatstva sigurno jedan od aduta u konkurentskoj turističkoj utakmici ako ih pokazuje optimistična i ponosna, sigurna u sebe nacija (ne samo zaposleni u turizmu). Uvjeren sam da je za napredak u turizmu potreban napredak i u kolektivnoj svijesti građana zemlje, koji ne mogu samo letargično promatrati kako ova ili ona vlada ne uspijeva ostvariti baš sva, i u obećanoj dinamici, predizborna obećanja. Velika je šteta da nakon svega što smo prošli u zadnjih 20-25 godina upadnemo u zamku Pirove pobjede - biti dijelom generacije koja je ostvarila mnoge ciljeve, ali se izolirala od vlastite budućnosti, sreće i Mediteranu i Srednjoj Europi primjerenog stila života.