U sljedećih sedam godina, prema prijedlogu Europske komisije, uložit će se 22 milijarde eura u istraživanja i inovacije u zdravstvu, okolišu i prijevozu.
Od iduće godine tako će se u suradnji Komisije, članica EU te industrije osigurati financiranje inovacija u lijekovima, aeronautici, bioindustriji, vodikovim gorivim ćelijama i elektronici. Partnerstvo pri upravljanju zračnim prometom nastavit će se, ali prema drugačijoj organizaciji. Ti sektori donose mnogo izazova, s kojima se ni države ni tvrtke ne mogu pojedinačno uhvatiti u koštac. Ključni su za europsku konkurentnost i, što je najvažnije, omogućuju kvalitetna radna mjesta.
Javno-javno partnerstvo Istraživanja u tim područjima dugotrajna su, sveobuhvatna i visokorizična pa će novac za europski istraživački program ‘Horizon 2020‘, prema trenutačnom prijedlogu, industriju stajati oko deset milijardi eura, a nacionalne vlade četiri milijarde eura. Javno-javno partnerstvo Europske komisije i zemalja članica podržat će fondovi EU, i to pri rješavanju teškoća u liječenju bolesti povezanih sa siromaštvom, pomoći malim high-tech tvrtkama, pri industrijskim mjernim tehnologijama te stvaranju opreme koja povećava sigurnost starih i nemoćnih osoba u njihovim domovima. Javno-privatna partnerstva s impresivnim rezultatima već su postignuta kod izrade učinkovitijih električnih vozila, viljuškara i novih vrsta autobusa na vodikov pogon, lakših krila zrakoplova, koja smanjuju više od 20 posto ispuštanje CO₂ te otkrića u liječenju dijabetesa.
Pet ambicija Kako bi ostvarili partnerstvo, male i velike tvrtke, istraživačke organizacije ili sveučilišta moraju se prijaviti na javne pozive za dostavu projektnih prijedloga. Prijedloge će prije odabira za financiranje pregledati stručnjaci s odgovarajućih područja. Ne zna se točan iznos predviđen za istraživanja u sklopu ‘Horizona 2020‘ jer o njemu još raspravljaju Komisija, nacionalne vlade i europski parlamentarci. Ipak, očekuje se da će se iz proračuna za istraživanja od 2014. do 2020. godine izdvojiti oko 79 milijardi eura. Za visoku zaposlenost, produktivnost i socijalnu koheziju u EU potrebno je da ekonomija Unije postane pametna i održiva. To se predviđa strategijom rasta Europe 2020 u pet ambicioznih ciljeva. Zapošljavanje, obrazovanje, inovacije, klima/energija te socijalna uključenost područja su u kojima i svaka članica donosi svoje nacionalne ciljeve. Time se želi postići da Europa bude mjesto najvećih svjetskih znanstvenih postignuća, da se uklone prepreke inovacijama te revolucionira javno-privatno partnerstvo. Za javno-privatno partnerstvo koje uključuje industriju, vlast i znanstvenu zajednicu Komisija je 2007. godine prvi put usvojila prijedloge u sklopu Zajedničke tehnološke inicijative. A Zajednička tehnološka inicijativa novi je mehanizam za istraživanje u EU, za područja europske konkurentnosti, kao i svima ostalima, od velike društvene važnosti.