Ovih dana se pripremaju izmjene propisa kojima bi država trebala raditi na suzbijanju sive ekonomije, s ciljem da se smanji rad na crno, prije svega da bi se smanjila nelojalna konkurencija među poslodavcima te povećali prihodi državnog proračuna.
Frizerke koje malo jeftinije ošišaju i ofarbaju susjedu, kućni majstori koji sitnim popravcima kod susjeda i prijatelja povremeno krpaju kućni budžet, kao i oni koji zarade nešto grožđa u berbi kod prijatelja, ne moraju strahovati od bespoštedne borbe protiv rada na crno.Točnije, to neće biti jedna od glavnih meta države u borbi protiv sive ekonomije, kaže za Vjesnik ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.Kaže kako to nije ključan problem koji može smanjiti sivu ekonomiju u Hrvatskoj, naravno pod uvjetom da nije riječ o onima koji neregistrirano obavljaju djelatnost, odnosno rade jedino i isključivo na crno.- Jedna od prvih mjera kojima želimo sprečavati sivu ekonomiju je ona koja je nedavno stupila na snagu - zabrana isplate plaća bez uplate doprinosa, no to će pratiti i niz drugih mjera. U ovom trenutku ne mogu o detaljima, jer ih još raspravljamo, no mogu reći da će one manje biti usmjerene na kažnjavanje, a više na poticanje poslodavaca da uredno prijave svoje radnike. Želimo doći do toga da poslodavcu bude isplativije da ima prijavljenog radnika, nego da strahuje od toga da ga ne otkriju s radnikom koji nije uredno prijavljen, pojašnjava Mrsić.