Hrvati doista žele svoju, domaću, banku. Potvrdilo je to (i) godišnje izvješće GfK u kojem su objedinjeni rezultati istraživanja tržišta bankarskih usluga rađenih tijekom cijele prošle godine (na uzorku od četiri tisuće ispitanika) - klijenti Hrvatske poštanske banke iskazali su najviše povjerenja u svoju banku, čime je zadržala najvišu ocjenu povjerenja klijenata od godinu ranije.
HPB je, pokazuje izvješće, zasjeo na prvo mjesto i prema preporukama svojih klijenata, odnosno broju onih koji bi drugima sigurno preporučili banku s kojom posluju. Nije za baciti ni podatak o onima koji ne bi mijenjali banku – čak 61 posto klijenata sigurno ne bi mijenjalo banku, a samo bi jedan posto njih to sigurno učinilo – to je također najbolji rezultat među svim bankama.Prema podacima iz tog izvješća, HPB kao glavna banka zauzima četvrto mjesto na tržištu, što je potpuno u skladu s brojem tekućih računa - prema tom joj ‘pokazatelju‘, s oko 415 tisuća računa, pripada deset posto udjela. Takvi rezultati nemalo začuđuju, jer se posljednjih mjeseci banka u javnosti spominje uglavnom u kontekstu dokapitalizacije. Naime, novu je upravu na čelu s Tomislavom Vuićem dočekao ozbiljan problem - nakon nadzora i intervencije HNB je naložio da se za rezerviranja za loše plasmane izdvoji dodatnih pola milijarde kuna. Doduše, operativna je dobit lani porasla 13 posto, na 296 milijuna kuna, ali zbog dodatnih rezervacija na plasmane (i to plasmane odobrene u vrijeme uprave ‘bankomat‘, dakle prije 2009., za što je banka iz vlastite dobiti već izdvojila oko 2,1 milijardu kuna rezervacija) banka je prošlu godinu završila s gubitkom od 630,5 milijuna kuna. Čini se da su klijenti prepoznali da gubitak nema veze s dobrim smjerom poslovanja (bivša je uprava zbog odluke o rezervacijama čak podnijela tužbu protiv HNB-a, ali nova uprava na njoj nije inzistirala), pa je 630 tisuća klijenata ostalo vjerno banci i u loši(ji)m vremenima. Prema odluci HNB-a rok je za dokapitalizaciju 30. lipnja ove godine, a s obzirom na to da je vlasnik banke država, u cijeli je proces uključena i Europska komisija. Vjerojatno se i zbog toga kao jedna od opcija (kao strateški partner) i dalje spominje EBRD.