Europska komisija pokrenula je pilot-projekt koji bi mogao biti u posebnom interesu za Hrvatsku imaju li se na umu navike plaćanja i opća razina nelikvidnosti u Lijepoj Našoj. Ovaj tjedan uspostavljena je veza između registara nelikvidnosti sedam država članica Europske unije, odnosno svojevrsni zajednički registar nelikvidnih tvrtki.
U projektu kojem bi se druge države članice trebale s vremenom pridružiti ako bude uspješan zasad sudjeluju baze podataka iz Češke, Njemačke, Estonije, Nizozemske, Austrije, Rumunjske i Slovenije. Iako je ideja predstavljena kao pomoć poduzetnicima. U Hrvatskoj bi to vjerojatno više odmoglo nego pomoglo s obzirom na razmjere neplaćanja i problema s plaćanjem u kojima je mnogo tvrtki.
Praćenje neplatiša Prema objašnjenju Komisije, povezana baza podataka trebala bi biti ‘one-stop-shop’ za poduzeća, vjerovnike i investitore koji žele ulagati u Europu, a koji će sada moći jednostavnije i lakše obaviti provjere uobičajene prije ulaganja u matičnim zemljama. Drugi element objašnjenja znakovitiji je - ta će novost, naime, i vjerovnicima olakšati praćenje slučajeva neplaćanja u drugim državama članicama putem europskog portala E-pravosuđe. Konkretna je korist od umrežavanja različitih registara nelikvidnosti brži pristup ključnim informacijama o nelikvidnosti u realnom vremenu zahvaljujući jedinstvenoj točki pristupa, besplatna dostupnost tih informacija na službenim jezicima EU te jasna objašnjenja terminologije koja se odnosi na nelikvidnost kako bi korisnici lakše razumjeli pravila u različitim članicama. Riječ je o prvom koraku prema povezivanju svih država članica i prethodniku novih, osuvremenjenih zakona o nelikvidnosti prema kojima će države članice biti obvezne objaviti važne informacije o slučajevima neplaćanja u elektroničkim registrima.
Koliko odgovara Hrvatskoj? Očekuje se da bi se ta nova regulativa trebala prihvatiti kraja godine. Učinak na ekonomije poput hrvatske bit će svakako zanimljivo pratiti kad informacije o neplaćanju postanu lako dostupne bilo komu tko za njih bude zainteresiran. Ako to prihvate, članice bi bile dužne novo pravilo preuzeti u svoje zakonodavstvo u roku od 48 mjeseci. Spomenuti portal koji bi trebao biti središnje mjesto informiranja o slučajevima neplaćanja u EU pokrenut je 2010. radi olakšavanja pristupa pravosuđu i informacijama o pravosudnim sustavima članica građanima, poduzećima i pravnicima. Nudi informacije o zakonima i sudskoj praksi u svim državama članicama i pristup raznim pravnim bazama podataka. Bit će ažuriran pretraživačem prekograničnih sudskih slučajeva i javnih bilježnika prema jeziku koji govore te alatima za izravno elektroničko komuniciranje između građana i sudova u članicama EU.