16. veljača 2015.

Varaždinski BIOS uložio 3,5 milijuna kuna u novu pakirnicu

Varaždinski je BIOS unazad godinu i pol dana, otkako je dio Agrofructus grupe, udvostručio otkup povrća u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Sa svojih 160 kooperanata i nešto vlatite proizvodnje u tom dijelu zemlje, orijentirali su se na tzv. socijalne artikle - mrkvu, luk i krompir - koji se inače najviše jedu u Hrvatskoj.

Razlog zašto su vidjeli šansu u BIOS-u predsjednik Uprave Agrofructusa Denis Matijević objašnjava u činjenici da su klima i tlo vrlo dobri za ove kulture u sjevernom dijelu Hrvatske. Ovom je akvizicijom, dodaje, varaždinsku tvrtka stala čvrsto na noge, što potvrđuje i to da su odnedavno počeli raditi u tri smjene i da je zaposleno novih 20 ljudi. Ne računajući kooperante, Matijević kaže da je u tvrtki zaposleno 70 ljudi. Ova tvrtka godišnje otkupi ili proizvede 10 tisuća tona povrća i voća, a promet joj se popeo na 50 milijuna kuna.

BIOS je uložio 3,5 milijuna kuna u novu pakirnicu, s tim da je dio od 1,3 milijuna kuna vraćen iz sredstava IPARD-a. Osim toga, podignut je i plastenik površine preko osam tisuća četvornih metara opremljen termogenom za toplozračno grijanje i automatskom linijom za navodnjavanje. Kako je rekao direktor BIOS-a Neven Kuga, u ovom će se plasteniku uzgajati godišnje 45 tona sitnolisnatog povrća - salate, špinata i peršina.

Inače, Agrofructus grupa iz Donjeg Miholjca je u posljednjih 15 godina uložila pola milijarde kuna u skladišta, hladnjače i opremu za pakiranja. Ova je tvrtka lani ostvarila 600 milijuna kuna prihoda, a čista dobit iz osnovne djelatnosti iznosila je 45 milijuna kuna. Matijević veli kako su im rashodi rasli jer je sirovina lani poskupila, dok su istovremeno trgovački lanci vršili pritisak na sniženje cijena. Tvrtka ima vlastitih 250 hektara zemlje i šest hektara plastenika, ali glavninu voća i povrća, sto tisuća tona, otkupljuju od svojih tri tisuće kooperanata, što je 20 posto hrvatske proizvodnje. U pasteriziranom voću i povrću tržišni im je udio 60 posto, no veliki dio izvoze u zemlje EU, regije te na arapsko tržište, posebno u Libiju. U svježem voću i povrću tržišni im je udio deset posto. Inače, Agrofructus grupu čine četiri tvrtke u Hrvatskoj, dvije u BiH te jedna u Makedoniji. Upravo su tržišta bivše Jugoslavije, veli Matijević, ona koja također ozbiljno računaju. No također je istakao da snimaju potencijalne akvizicije, iako nije htio reći o kojima se radi.

Matijević je dosta kritičan prema stanju u hrvatskoj poljoprivredi. On je iskoristio priliku da upozori Ministarstvo poljoprivrede da počne raditi na strategiji. Dosadašnja se politika pokazala kao loša jer, primjerice jabuke uzgajamo u svim dijelovima Hrvatske, no priznao je da su na taj način i u ovoj tvrtki griješili. Za razliku od države, Agrofructus je izvukao pouke, što pokazuje investiranje u BIOS, odnosno u spomenute kulture na područjima gdje najbolje uspijevaju. Osim toga, u Agrofructusu se boje da program ruralnog razvoja neće skoro biti usvojen od strane EK, pa su se upravo zbog toga opredijelili za projekte male vrijednosti, do pet milijuna kuna za koje će zatražiti sredstva iz EU fondova.