Negativna kretanja u hrvatskoj ekonomiji očigledna su i nije potrebno biti ekonomist da bi se prepoznala duboka strukturna ekonomska i politička kriza.
Trebalo bi mnogima biti jasno da je stanje u kojem je privreda posljedica dugogodišnjeg stvaranja nekonkurentnih i neučinkovitih ekonomskih struktura. Također nisu potrebne posebne analitičke sposobnosti za prepoznavanje odgovornosti političke elite za položaj u kojem se hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini danas nalaze (rekli bismo nezasluženo). Od odgovornosti ne može biti oslobođena nijedna dosadašnja, a posebno ne današnja vlada. Danas vladajući političari, međutim, pokazuju visoku dozu nezainteresiranosti za ekonomske probleme (ponašaju se kao će se ti problemi sami riješiti) i duboko nepoznavanje uloge ukupnih vladinih politika u pokretanju gospodarstva i otvaranju novih radnih mjesta.
Uspon i pad Slovenije d.d. Prema mnogočemu sudeći, politička elita u cjelini jednostavno ne raspolaže ni apetitima ni kapacitetima za pronalaženje ekonomsko-političkih rješenja koja bi pokrenula novi ciklus ekonomskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta. A upravo potonje mora biti danas, kada je vanjskopolitički položaj stabilan i punopravno članstvo u EU osigurano, temeljna zadaća hrvatskih političara. Slovenska politička elita je, primjerice, početkom tranzicije vrlo uspješno iskoristila početne konkurentske prednosti (struktura slovenske ekonomije u to je vrijeme bila konkurentna) i uspjela pokrenuti raspoložive potencijale prema dinamičnom ekonomskom rastu koji je tu zemlju, mjereći prema visini nacionalnog dohotka, pozicionirao na vrh tranzicijskih zemalja Istočne Europe. Slovenski ekonomski model temeljio se na politički kontroliranim bankama te državnim i paradržavnim poduzećima. Taj se ekonomski model, nekoć vrlo uspješan i nazivan ‘Slovenija d.d.‘ (što označava upravljanje nacionalnom ekonomijom kao jednim državnim poduzećem), potresen ekonomskom krizom ubrzano raspada.Sličan je ekonomski model gradila i hrvatska politička elita, doduše manje uspješan na međunarodnom tržištu, ali vrlo uspješan u privlačenju financijskoga kapitala, koji se kladio na položajnu rentu i kapitalne dobitke koji bi iz takvog položaja mogli nastati ulaskom Hrvatske u EU. Vladinim politikama u proteklom desetljeću snažno je potican uvoz kapitala, koji je zaobilazio industrijski sektor te se usmjeravao na državna ulaganja i ulaganja u nekretnine privatnog sektora. Posljedice su više nego jasne: rast javnog i vanjskog duga postali su nepremostiva prepreka ekonomskom rastu u budućnosti, a dosadašnje investicije nisu utjecale na konkurentsku sposobnost hrvatske ekonomije na globaliziranom tržištu. Dakle, dosadašnji model vladinih ekonomskih politika jednostavno više nije održiv. I ovdje bi se analitičke rasprave o stanju domaćega gospodarstva morale zaustaviti.
Kako postati novi tigar? Rasprava se mora usmjeriti prema novom ekonomskom modelu, koji bi Hrvatsku od najmanje razvijene zemlje EU mogao u srednjem roku pretvoriti u novog ‘tigra na Balkanu‘ (jer za to postoje mnogobrojne pretpostavke). Za pokretanje novog ciklusa ekonomskog rasta, koji bi morao biti ubrzan i dugoročno održiv, Vlada mora provesti duboke i sveobuhvatne promjene u ekonomskom sustavu te kreirati potpuno novu arhitekturu vladine ekonomske politike. Pri tome naravno nije dovoljno samo ubrzati administrativne postupke i unaprijediti pravosudni sustav. Plitke promjene i mjere niskog intenziteta ne samo da neće biti dovoljne za pokretanje ekonomskog rasta već će potrošiti vrijeme i novac, dva ograničena resursa s kojima Vlada raspolaže. Ubrzani rast može pokrenuti samo i isključivo privatni, a ne javni sektor. (Zabluda je današnje Vlade i svih njenih prethodnika da će javne investicije pokrenuti rast i zapošljavanje.) Za ohrabrivanje privatnog sektora na ulaganja i stvaranje novih radnih mjesta potrebno je radikalno promijeniti cjelokupan ekonomski sustav i prilagoditi vladine politike tom cilju. Nužno je oblikovati potpuno novu arhitekturu vladinih poreznih, proračunskih i industrijskih politika i razviti instrumente poticanja ulaganja privatnih poduzeća. Vlada se mora odlučiti za modernizacijske projekte koji će prihvatiti suvremeni instrumentarij poticanja ekonomskog rasta i razvoja koji nam stoji na raspolaganju kao članici EU. Sve drugo nedovoljno je.
Dr. sc. Damir Novotnymanaging partner, T&MC Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.