Dok prazna obala zbraja vjerojatne turističke gubitke, Zagreb je posljednje dvije-tri godine i usred sezone živ. Štoviše, umjesto ‘prolazišta’ postao je odredištem. Dovoljno da se zaboravi ključni izvor gospodarske nestabilnosti - Zagrebački holding, koji je nakon dolaska bivše ravnateljice Ekonomskog instituta Sandre Švaljek na mjesto zamjenice gradonačelnika tek na početku ozdravljenja. No Sandra Švaljek razmišlja znatno šire od Holdinga, kandidirajući Grad ne samo za sredstva EU nego i za privatni kapital. S obzirom na to da država paralizirano stoji, investitori bi čak i mogli biti zainteresirani.
• Dok se na razini države vlast i oporba prepiru zbog stupnja iskorištenosti fondova EU, Grad Zagreb priprema se za novi ciklus od 2014. do 2020. O kojim je projektima i iznosima riječ?- Stavili smo naglasak na velike i kompleksne infrastrukturne projekte koji zahtijevaju dugu pripremu. Dva su najveća projekta modernizacija vodoopskrbe i odvodnje te centar za gospodarenje otpadom. Prema grubim procjenama, svaki od tih projekata podrazumijeva ulaganja veća od 200 milijuna eura. Usporedno pripremamo nekoliko velikih projekata u prometu, projekte u turizmu, osiguranju poduzetničke infrastrukture kao što je Tehnološki park na Velesajmu…
• Koliko je ukupno novca na raspolaganju i koliko mislite da biste mogli povući?- Cijela Hrvatska na raspolaganju ima više od deset milijardi eura u financijskoj perspektivi za razdoblje od 2014. do 2020. Unutar toga gradovima su, među ostalim, dostupna sredstva za integrirane teritorijalne investicije za razvoj urbanih područja. Iz tog instrumenta veliki gradovi u Hrvatskoj u tom razdoblju mogu iskoristiti oko 320 milijuna eura. Projekti koje sada pripremamo u Zagrebu iznose gotovo milijardu eura za sedmogodišnje razdoblje, od čega će se sredstvima strukturnih i investicijskih fondova moći financirati veći dio.
• I Zagreb se dosta fokusirao na energetske projekte. Zašto?- Budući da su energetska učinkovitost, smanjenje emisije CO2 i iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora proklamirani kao strateški ciljevi EU, logično je da i Grad Zagreb mora usmjeriti pozornost u tom smjeru, osobito zbog toga što Hrvatska u cjelini nije u tom području učinila mnogo. Trenutačno se izrađuje projekt revitalizacije i obnove Donjega grada. Pilot-projektom čija se realizacija očekuje u prvoj polovini 2015. obnovit će se jedan donjogradski blok - krovovi, vanjska stolarija i sva pročelja, ne samo radi estetskog učinka nego i energetske obnove tih zgrada, odnosno smanjenja troškova energije. Takvi projekti pozitivno utječu na bruto dodanu vrijednost i platnu bilancu jer zapošljavaju velik broj ljudi te angažiraju domaće poduzetnike i obrtnike, a nemaju veliku uvoznu komponentu. Ovaj projekt pripremamo vrlo ozbiljno i mislim da će poslužiti kao primjer drugim gradovima.
Cijeli intervju pročitajte u novom broju Lidera. Možete ga pročitati na iPadu, a aplikaciju s pomoću koje ga možete kupiti skinite OVDJE. Tiskano izdanje možete kupiti na prodajnim mjestima koja možete pronaći OVDJE.