[gallery columns="5" ids="228071,228072,228074,228075,228076"]
Drugi put u mandatu ove vlasti provodi se ‘dubinska analiza’ poslovanja, ovoga puta i raznih agencija, zavoda, instituta (na početku mandata slavio se, sjećamo se, ‘Clean start’), s posebnim naglaskom na analizu sustava plaća, materijalnih rashoda, preklapanja djelokruga i poslova iz njihove nadležnosti s nadležnostima drugih tijela. No povjerenstva zadužena za analizu – koja vode ljudi iz zagrebačkog Ekonomskog instituta – nisu tu samo da analiziraju nego i da predlože konkretna rješenja, dakle i moguće statusne promjene: spajanje, ukidanje, prenošenje dijela poslova u nadležnosti ministarstava...
Analize su gotove, ali ne i završni izvještaj. Dubravka Jurlina Alibegović, ravnateljica Instituta i voditeljica Povjerenstva za analizu poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, kaže kako rezultati ionako nisu javni (iako bi voljela da, nakon što ih pročita i obradi ministar financija, budu dostupni javnosti), zato ne može iznositi ni konkretne brojke ili imena pravnih osoba. Ipak, i iz onoga što smije reći nije problem iščitati da bi analiza mogla biti dobar temelj za konačno restrukturiranje javne administracije. Hoće li to doista biti, ponajmanje ovisi o povjerenstvima.
• Stara izreka kaže: Kad ne želiš (ili ne znaš) riješiti problem, osnuj povjerenstvo. Vlada ih je za potrebu analize proračunskih rashoda osnovala čak pet, na čelu jednoga ste i vi. Kakvi su rezultati analize? Je li ona na tragu te izreke ili...?
– Vladinom je odlukom predviđeno da svako povjerenstvo vodi predstavnik istraživačkog instituta, ostali su članovi predstavnici resornih ministarstava, dakle imenovani su stručnjaci, a ne dužnosnici, kako bi se što više jamčila stručnost u radu povjerenstava. Naravno da se Institut rado odazvao pozivu, no smatrali smo da su rokovi za provedbu analize vrlo kratki i da ne možemo potpuno jamčiti da se u njima može obaviti kvalitetna dubinska analiza rashoda. Unatoč tome analiza je ozbiljno pripremljena, dobiveni su nalazi i predložene mjere na temelju kojih Vlada može donijeti odluke.
• Dubinska analiza proračunskih rashoda trebala bi ukupno smanjiti javnu potrošnju za pet milijardi kuna, i to u srednjem roku. Još prije tri godine, kad su javne financije stajale mnogo bolje, tražilo se rezanje deset milijardi. Danas je to barem od petnaest do dvadeset milijardi, a spominjemo samo pet?!
– Kad je riječ o javnoj potrošnji, važno je poći od strateških ciljeva, ali strateški cilj ne može biti baš sve. Pokušat ću to objasniti na konkretnom primjeru. Strateški cilj nije gradnja škole, bolnice ili ceste ili isplata mirovina. Strateški je cilj, primjerice, postići da svako dijete koje završi osnovnu školu odlično govori engleski jezik i služi se još jednim. Da bi se to postiglo, treba osigurati prosječnu veličinu razreda do 25 učenika, da se engleski uči i do deset sati na tjedan, da se zaposli određeni broj nastavnika engleskog jezika koji trebaju imati određenu plaću, trebaju se dodatno obrazovati, što dodatno stoji. Sve te troškove treba planirati na dulji rok kako se ne bi dogodilo da se u nekom rebalansu proračuna ta sredstva izgube jer se pojavila neka druga hitna potreba. Kad se proračunskom planiranju pristupi tako, lako će se doći do mjesta na kojima se može uštedjeti.
• Čemu uopće sve to kada je Vlada već na početku provela ‘Clean start’, dobila je uvid u sve pa nikomu ništa… Kakva su jamstva da će se provesti sve to što predlažu vaše i ostala povjerenstva?
– Svjesni smo da se veliki pomaci nigdje ne mogu dogoditi preko noći, a ponajmanje u upravljanju i financiranju javnog sektora. Kod nas, nažalost, još nije prihvaćena praksa integralnoga dugoročnog planiranja u javnom sektoru, nema povezanosti strateškog i proračunskog planiranja. Strategije idu jednim smjerom, reformski prijedlozi drugim, a sve zajedno ne prati proračunska priča. To se dogodilo i s ‘Clean startom’ iako taj projekt ne mogu komentirati iscrpno jer njegovi detalji nisu javno dostupni. Nedostaje nam javno dostupnih informacija koje će jednostavno informirati najširu javnost o provedbi važnih mjera i postizanju ciljeva. Zato bih voljela da izvještaji svih pet povjerenstva budu javno dostupni i da se javnost obavijesti o mjerama koje će se provoditi i u kojem roku.
Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Lidera.