Aktualno Poslovna scena Preporučeno

Žgomba za Lider: Rat za gosta promjenama u zakonima i tvrtkama

Žgomba
Boris Žgomba
Lider
Autor Lider

Pred hrvatskim je gospodarstvom u pravom smislu riječi zanimljiva poslovna 2019., a za nas u turizmu izazovna turistička godina, za koju očekujem da će, prema ukupnim poslovnim rezultatima, biti uravnotežena i na razini 2018. Stalno ističem da je vrijeme turističke hiperpotražnje za Hrvatskom iza nas i da slijedi bitka za svakoga gosta. I to u vrijeme niza promjena i turbulencija oko nas: od klimatskih promjena, hiperturizma, prodora novih tehnologija, posebno umjetne inteligencije, povratka starih i dolaska novih konkurentskih odredišta do promjena u potrebama i željama gostiju. No koliko smo toga svjesni svi u turizmu i sektorima povezanima s turizmom?

>>>Žgomba: Moramo biti svjesni da je faza hiperpotražnje za Hrvatskom iza nas

Daljnji kvalitetni razvoj moguće je osigurati odgovarajućim promjenama na tri razine. Prva razina promjena odnosi se na uvjete i okružje u kojem hrvatski turizam posluje. Prijeko nam je potreban novi zakonodavni okvir koji će dati dodatni vjetar u leđa hrvatskim turističkim kompanijama, posebice u već znatjno izmijenjenim uvjetima poslovanja u odnosu na one od prije nekoliko godina. To se može postići s tri konkretne i jednostavne temeljne poluge. Prva je financijske prirode i nedvojbeno zahtijeva znatno sniženje PDV-a, koji je gotovo dvostruko veći u usporedbi s nama konkurentnim mediteranskim turističkim zemljama. Druga se odnosi na skup zakona i propisa – od posebnog postupka oporezivanja turističkih agencija, Zakona o turističkom zemljištu i koncesijama do Zakona o radu, koji bi, primjera radi, trebao omogućiti i ponuditi fleksibilnija rješenja i inovativnije modele zapošljavanja znatno primjerenija sadašnjem vremenu. Treća se odnosi na što brže prihvaćanje i uspješnije zaživljavanje triju zakona o sustavu turističkih zajednica i promicanju hrvatskog turizma, turističkoj pristojbi i turističkoj članarini. Predviđeno je da dosadašnji uredi TZ-a dožive dugo očekivanu transformaciju u organizacije destinacijskoga menadžmenta (DMO) tako da ubuduće u sinergiji sa svim dionicima odredišta u javnom i privatnom sektoru osmišljavaju i razvijaju inovativne turističke doživljaje.

Nove potrebe suvremenih gostiju

Vrijeme je turbulencija: od klimatskih promjena i umjetne inteligencije do promjena u željama gostiju
Turizam generira gotovo 20 posto hrvatskog BDP-a. To nas, turističke djelatnike, ni u kojem slučaju ne zadovoljava jer upućuje na to da ostale gospodarske grane još nisu dovoljno tržišno konurentne kako bi dale očekivani doprinos. No nema sumnje da će turizam i dalje, a svakako u iduće dvije do tri godine, odigrati ulogu jednog od ključnih generatora BDP-a.

Druga razina promjena odnosi se na mijenjanje našeg odnosa i holističko shvaćanje novih potreba i interesa gostiju uzimajući u obzir ambijent odnosno kontekst u kojem žive. Suvremeni gosti traže prije svega autentičnost i samoispunjenje na odredištu na koje dolaze. Za njih doživjeti postaje važnije nego imati. Teže zdravom životu, odnosno uravnoteženju te osobnoj duhovnoj nadogradnji. To podrazumijeva razvoj potpuno novih turističkih doživljaja i proizvoda, što traži mnogo učenja i kreativnosti. Uspjeh će postići oni koji su u stanju anticipirati, a ne samo slijediti, želje i potrebe gostiju.

Treća razina odnosi se na transformaciju domaćih turističkih gospodarskih subjekata, odnosno kompanija, a u Unilineu to znači: učiti kontinuirano – reagirati pravodobno – planirati ambiciozno. Učimo na saznanjima o načinu rada i iskustvima u našem poslovnom okružju te skorašnjih gospodarskim, sociološkim i kulturološkim kretanjima. Reagirati pravodobno podrazumijeva uočiti razdoblja najbolja za uvođenje novosti. U našem primjeru to je bila tranzicija od ponude smještaja i izleta do širenja na usluge rent a cara i transfera, aviokarata, organizacije kongresa i evenata, zatim sportskih događaja i priprema sportaša, skijanja, zdravstvenog turizma i hotelskog menadžmenta. Planirati ambiciozno podrazumijeva Unilineov daljnji geoiskorak nakon dalekoazijskih tržišta poput Kine i Koreje prema upravo otvorenim tržištima Južne Amerike.

Za 2019. planiramo povećanje prihoda od 15 posto uz istodobno povećanje profitabilnosti. Namjeravamo to ostvariti akvizicijom novih tržišta, uvođenjem novih prodajnih kanala, povećanjem servisnog potencijala kompanije, povećanjem flote Europcara, optimizacijom poslovnih procesa te digitalizacijom poslovanja. Naglasak je na daljnjoj kvaliteti – u pružanju usluga i pronalaženju kvalitetnih ljudi.

Digitalizacija kao promjena

Tehnologija je nepovratno promijenila naš način života, ali i poslovanja. Onaj tko ne ulaže u digitalizaciju, sasvim sigurno nema dobre izglede za opstanak. Naime, sve što propustimo učiniti mi, učinit će naši konkurenti. Toga smo u Unilineu itekako svjesni, zato u digitalizaciju ulažemo mnogo novca, ali i truda i stručnoga kadra. Tako upravo u 2019. planiramo napraviti ključan iskorak: u završnoj smo fazi razvoja i postupnog uvođenja novoga kompanijskog ERP-a.

>>>Prpić: Sumnjam da će do Brexita doći; Žgomba: Bit će tu dosta potrebe za kompromisom

Krajnji je cilj automatizirati poslovanje i tako optimirati poslovne procese, omogućiti novu poslovnu analitiku strukturiranim prikupljanjem i analiziranjem internih i eksternih podataka radi kvalitetnijeg i ažurnijeg poslovnog odlučivanja na svim razinama. Usporedno se radi na razvoju i integraciji ‘frontend’ platforme, tj. integraciji sustava CDS i razvoju nove generacije internetskih stranica.

Najbolji model osiguravanja i zadržavanja radne snage temelji se na animaciji, edukaciji, selektivnom poticanju i cjeloživotnom obrazovanju
Jedan od najvećih izazova u 2019. bit će osiguravanje i zadržavanje stručne i kvalitetne radne snage, čiji se odljev sve više od akutnoga gospodarskog problema pretvara u kronični. Tu brzog i lakog rješenja nema. Zadaća je podijeljena na poslodavce i dijelom na državu: poslodavci trebaju osigurati kvalitetne radne uvjete i stabilno poslovanje, a država konkurentnu i učinkovitu fiskalnu politiku. To znači da bi fiskalna opterećenja trebala biti u razini onih u državama u koje naši ljudi odlaze radi zapošljavanja jer je i u tom segmentu hrvatski turizam u neravnopravnom položaju u odnosu na te zemlje.

Valja, dakle, raditi trajno i sustavno, a ne pokatkad. Najbolji model temelji se na četiri elementa: pravodobno animaciji + kvalitetnoj edukaciji + selektivnom poticanju + cjeloživotnom obrazovanju.

Pred nama je prilika da u 2019. uđemo u novu dimenziju poslovanja usredotočeni, holistički i interaktivno i nadam se da ćemo je, uzimajući u obzir resurse kojima raspolažemo, ali i mnoga ograničenja, znati iskoristiti za dobrobit hrvatskog turizma i hrvatskoga gospodarstva u cijelosti.

Komentari