Kunska protuvrijednost ukupnih kredita u Hrvatskoj krajem travnja ove godine iznosila je 281,14 milijardi kuna, što je za 0,6 posto manje nego krajem ožujka te 1,1 posto manje u odnosu na travanj lani, čemu je doprinjela aprecijacija kune u odnosu na euro i švicarski franak na mjesečnoj te prema euru na godišnjoj razini, ocjenjuju analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).
Posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da je ukupna visina kredita u travnju u odnosu na ožujak smanjena za 1,76 milijardi kuna ili 0,6 posto, a u usporedbi s krajem travnja prošle godine krediti su bili niži za 3,1 milijardi kuna, tj. 1,1 posto. Rast, i to za 0,4 posto ili 1,03 milijarde kuna, bilježi se samo u odnosu na stanje s kraja prosinca prošle godine.
"Obzirom da se u travnju više od 73 posto ukupnih kredita odnosi na valutne, aprecijacija domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak na mjesečnoj razini za 0,7 odnosno posto doprinijela je mjesečnom padu ukupnih kredita iskazanih u domaćoj valuti. Također, kuna je u travnju aprecirala i na godišnjoj razini u odnosu na euro za 0,2 posto, što je doprinijelo godišnjem padu ukupnih kredita iskazanih u kunama. S druge strane, u odnosu na švicarski franak kuna je deprecirala na godišnjoj razini po relativno značajnoj dvoznamenkastoj godišnjoj stopi od 16 posto, čime je ublažen pad ukupnih kredita na godišnjoj razini", ističu analitičari RBA.
Promatrano prema sektorima, najveći doprinos mjesečnom padu ukupnih kredita dolazi od razduživanja sektora stanovništva i nefinancijskih trgovačkih društava.
Krediti sektoru kućanstva, koji s iznosom od 128 milijardi kuna imaju udio veći od 45 posto u ukupnim kreditima, u travnju su tako zabilježili pad na mjesečnoj razini od 650,4 milijuna kuna ili 0,5 posto, dok su krediti nefinancijskim trgovačkim društvima ‘pali‘ za 0,7 posto.
Obzirom da stambeni krediti čine gotovo polovinu ukupnih kredita kućanstava, a u njima oni s valutnom klauzulom čine udio od 92 posto, učinak tečajnih razlika u ovoj skupini kredita dao je pozitivan doprinos mjesečnom padu kredita stanovništvu. S druge strane, u odnosu na isti mjesec prošle godine ukupni krediti sektoru kućanstava zabilježili rast za 980 milijuna kuna ili 0,8 posto, što je većim dijelom posljedica godišnjeg rasta stambenih kredita za milijardu kuna (1,7 posto), navode iz RBA. Pritom ističu da je deprecijacija kune u odnosu na franak doprinijela iskazanom porastu ukupnih stambenih kredita sektoru kućanstava, iskazanih u kunama.
Ukupni krediti nefinancijskim trgovačkim društvima, koji s iznosom od 92,4 milijarde kuna čine 33 posto ukupnih kredita, zabilježili su, pak, mjesečni i godišnji pad.
U odnosu na ožujak, naime, krediti nefinancijskim trgovačkim društvima u travnju su bili 660 milijuna kuna ili 0,7 posto niži, dok su u usporedbi s istim mjesecom prošle godine zabilježili razmjerno snažan pad od 2,8 milijardi kuna, odnosno 2,9 posto.
Tako je travanj potvrdio nastavak negativnih godišnjih stopa rasta kredita poduzećima koji datira unazad protekle tri godine, odnosno od lipnja 2012. godine, podsjećaju iz RBA.
Pritom ističu i da posljednji podaci HNB-a pokazuju da se sektor poduzeća pojačano zadužuje u inozemstvu, gdje se pod utjecajem mjera ekspanzivne monetarne politike poduzeća koriste povoljnijim uvjetima zaduživanja. S druge strane, ukupni krediti središnjoj državi, koji su krajem travnja bili na razini od 51,1 milijarde kuna, čineći preko 18 posto ukupnih kredita, zabilježili su pad na mjesečnoj i godišnjoj razini za 0,6 odnosno 1,9 posto.
"U idućim mjesecima očekujemo vrlo blagi rast ukupnih kredita u nominalnim iznosima, uz prisutan utjecaj tečajnih oscilacija na njihov kunski izraz", zaključuju iz RBA.